‘Pogledajte gdje je bio Zelenski kada je Ukrajina izvela napad koji je razbjesnio Iran, to je ključan podatak!‘
Navodni ukrajinski napad na brod u Kaspijskom moru
/Screenshot/x
NAPADNUT BRODTanker pogođen ‘nepoznatim projektilom‘ u Hormuškom tjesnacu, nema ozlijeđenih
‘POVIJESNI SPORAZUM‘Trump je jutros bio posve ushićen, a onda je jedna rečenica Hamasa pokazala kako stvari stoje
Nedavni ukrajinski napad na iranski brod na Kaspijskom jezeru stvara zabrinutost oko toga kako se sve više isprepliću rat Rusije protiv Ukrajine i rat u Iranu. Ukrajina tvrdi da je brod prevozio vojnu opremu iz Irana u Rusiju. Iranski državni mediji, pozivajući se na iranskog veleposlanika u Rusiji, Kazema Jalalija, javljaju tek kako je teretni brod „Anna” bio usidren oko pet kilometara od ušća rijeke Volge kada su ga napali dronovi i uzrokovali eksploziju na brodu. Javljaju i kako je poginuo jedan pomorac, piše Deutsche Welle.
Iran je pozvao ukrajinskog otpravnika poslova te incident opisao kao „čin agresije”.
Ukrajinski predsjednik Volodimira Zelenskog objavio je kako su ukrajinske snage uspješno izvele dalekometne napade na ruski ratni brod i „druga plovila” za koja Kijev tvrdi da su prevozila vojni teret. Ukrajina već dugo optužuje Iran da pomaže Rusiji u ratovanju isporukom i razvojem dronova iranskog dizajna.
Redaju se optužbe i protuoptužbe
Teheran je priznao da je ranije prodavao dronove Moskvi, ali odbacuje optužbe kako šalje oružje Rusiji da vodi rat u Ukrajini. No ukrajinska vojska raspolaže opsežnim dokazima da su dronovi Shahed, razvijeni prema iranskom dizajnu, korišteni tijekom cijelog rata koji traje više od četiri godine.
Prema podacima ukrajinskog ratnog zrakoplovstva, Rusija je u ožujku 2026. u samo 24 sata protiv Ukrajine lansirala gotovo 950 dronova Shahed, Geran i drugih napadačkih letjelica.
Iransko ministarstvo vanjskih poslova optužilo je Ukrajinu da pokušava proširiti geografski opseg svojeg rata s Rusijom. Kijev, s druge strane, svoje napade na Kaspijskom jezeru predstavlja kao dio nastojanja da poremeti opskrbne pravce kojima Moskva nabavlja oružje i opremu.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči izjavio je da napad „ne može ostati bez odgovora”. Ipak, Ahmad Vakhshiteh iz moskovskog Centra za strateška istraživanja razvoja odnosa s Bliskim istokom rekao je za DW da Teheran vjerojatno neće odmah odgovoriti izravnim vojnim napadom na Ukrajinu.
„Vjerujem da će Islamska Republika izbjeći emocionalnu reakciju i odlučiti se za diplomatski umjesto vojni odgovor.” To je već bilo pozivanje ukrajinskog diplomata u iransko ministarstvo vanjskih poslova, a otvara se i mogućnost da se pitanje iznese pred Vijeće sigurnosti UN-a.
Tek „male šanse” da i Iran bombardira Ukrajinu
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha u ponedjeljak je na mreži X napisao da su iranske optužbe „neopravdane i neutemeljene”. „Režim u Teheranu izravni je sudionik ruske agresije na Ukrajinu i opskrbom oružja potiče kriminalni rat Moskve, koji od 2022. odnosi živote Ukrajinaca”, napisao je.
Dan poslije, tijekom telefonskog razgovora s iranskim ministrom vanjskih poslova Abbasom Aragčijem, Sibiha je ublažio ton i rekao da Ukrajina želi izbjeći nepotrebnu eskalaciju s Iranom.
Ukrajinski stručnjak za Bliski istok Ihor Semivolos smatra da je vjerojatnost iranskog odmazdnog napada na Ukrajinu „vrlo mala”. „Napadi na brodove ili luke na Kaspijskom jezeru jer su povezani s Rusijom posebna su priča”, misli Semivolos. „Međutim, iranski raketni napad na ukrajinski teritorij nešto je sasvim drugo. To bi bio izravan čin rata”, dodao je, „i samo bi dodatno zakomplicirao položaj Irana.”
Austrijski vojni stručnjak Markus Reisner rekao nam je kako iranski raketni napad na Ukrajinu smatra malo vjerojatnim, premda Teheran raspolaže raketama takvog dometa. Ako ni zbog čega drugog, Iran ima i važnijih i vrjednijih ciljeva nego da i on bombardira Ukrajinu.
Nema „nove bojišnice” u ratu s Iranom
Reisner isto tako ne misli kako to znači da je Ukrajina sada sudionik rata protiv Irana. Ukrajinska vojska još od svibnja pojačava napade na pomorske objekte, osobito u Azovskom i Crnom moru. Dosad je pogođeno oko 200 ruskih brodova, tankera i tegljača.
Cilj Ukrajine nije „otvaranje nove bojišnice protiv Irana”, nego ometanje opskrbnih pravaca između Irana i Rusije preko Kaspijskog jezera”, rekao je Reisner.
Moskovski analitičar Vakhshiteh ipak smatra da se napad „može promatrati kao signal i pokazatelj da se geografski prostor ukrajinskog rata širi s Crnog na Kaspijsko jezero”.
S tim se slaže i ukrajinski stručnjak za Bliski istok Ihor Semivolos. Smatra logičnim da Ukrajina proširi svoju strategiju nadzora pomorskih pravaca za dostavu oružja i pokuša nametnuti opću gospodarsku pomorsku blokadu Rusiji na jugu.
Napad nakon što je Zelenski bio u Washingtonu?
Semivolos isto tako upozorava kako nema izravnih dokaza da je operacija na Kaspijskom jezeru bila koordinirana sa SAD-om, a o tome se nije ni javno raspravljalo. „Ali očito je da Ukrajina koristi američke obavještajne podatke. Stoga su Amerikanci najvjerojatnije bili upoznati s operacijom”, smatra Semivolos.
Austrijski vojni analitičar Reisner naglašava da vrijeme ukrajinskog napada ima ključnu ulogu. „Zelenski ovime želi jasno pokazati da Kijev i Washington imaju zajedničkog neprijatelja u Iranu.”
Dodao je da se ukrajinski napad može promatrati i kao poruka Kijeva da je Ukrajina u suprotstavljanju Iranu zapravo bolji saveznik Pentagona od nekih članica NATO-a.
Zelenski se ovoga tjedna u Washingtonu sastao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, dok su se odnosi između Kijeva i Trumpove vlade poboljšali usporedno s ukrajinskim uspjesima na bojištu.
Hoće li sad biti mir na Kaspijskom jezeru?
Kao što pokazuje izjava ukrajinskog ministra vanjskih poslova Sibihe na mreži X, Kijev sada i Iran i Rusiju sve više promatra kao dijelove istog vojnog sustava.
Ukrajina je također pokazala da raspolaže taktičkom inicijativom za izvođenje dalekometnih napada dronovima duboko unutar ruskog teritorija. Utoliko Semivolos očekuje da će Ukrajina nastaviti operacije na Kaspijskom jezeru. Vrijeme izvođenja napada objašnjava činjenicom da ukrajinska vojska sada ima tehničke mogućnosti za izvođenje udara na velikim udaljenostima.
Ako Ukrajina ponovno napadne iranske brodove, Teheran će se naći pred neugodnim strateškim izborom.
Moskovski analitičar Vakhshiteh smatra da bi izravan iranski vojni odgovor protiv ukrajinskog teritorija nosio rizik otvaranja nove bojišnice u trenutku kada se Iran već suočava s napadima koji su sada koncentrirani na jugu zemlje.
Vakhshiteh je također sugerirao da bi Iran mogao potražiti neizravne načine za nanošenje štete Ukrajini, uključujući mjere protiv brodskog prometa povezanog s ukrajinskim interesima.
Međutim, takve bi mogućnosti sa sobom nosile znatan rizik od eskalacije i zasad nema naznaka da ih je Teheran odlučio primijeniti, piše Deutsche Welle.
