Trump se okrenuo protiv Putina. Što sad?

AMERIČKI predsjednik Donald Trump je, kako stvari stoje, „napokon“ naučio lekciju koju su na teži način shvatili svi njegovi prethodnici u 21. stoljeću: odnosi SAD-a s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom ne mogu se jednostavno „resetirati“, uvodne su riječi velike analize CNN-a.

Trumpov put od idoliziranja ruskog čelnika do njegovog javnog kritiziranja bio je prava melodrama personalizirane geopolitike. No, ono što slijedi još je važnije.

Činjenica da je Trump „otvorio oči“ otvara nove mogućnosti za Ukrajinu, Putinove kritičare u Kongresu i saveznike SAD-a koji su često bili pod pritiskom. Ipak, to sa sobom nosi i rizik – osobito mogući sukob između Trumpa i Putina, dvojice lidera s uvjerljivo najvećim nuklearnim arsenalima na svijetu, tvrdi CNN-ov Stephen Collinson.

>> Trump potvrdio zaokret: „Šaljemo Patriote Ukrajini“

Nemilosrdni protivnik koji ne podiže ulog riječima, već ljudskim životima

Trump čitavo vrijeme pokušava pojačati pritisak na strane prijatelje i neprijatelje retorikom i carinama. No sada je suočen s nemilosrdnim protivnikom koji ne podiže ulog riječima, već ljudskim životima, što pokazuju i sve češći napadi dronovima na Kijev.

Zbog Trumpove sklonosti pregovorima, opravdano je pitati koliko će dugo trajati njegovo neprijateljstvo prema nekadašnjem prijatelju iz Kremlja. Iako govori o pomoći Ukrajini, teško je zamisliti da će njegova transformacija doseći razinu desecima milijardi eura vojne i financijske pomoći koju je Kijevu slao Kongres SAD-a za vrijeme Bidenove administracije.

Ipak, Trump je jučer za NBC News rekao da je preko NATO-a dogovorio slanje novih proturaketnih sustava Patriot u Kijev, koji su nužni za obranu od ruskih napada na civilne ciljeve.

„Šaljemo oružje NATO-u, a NATO plaća to oružje, sto posto“, rekao je američki predsjednik. „Slat ćemo Patriote NATO-u, a zatim će ih NATO distribuirati.“

Točni detalji dogovora nisu poznati.

Prekretnica za Trumpa i upiranje prstom u Rusiju

Kako piše CNN, čini se da je Trump dosegao prekretnicu. Više ne optužuje Ukrajinu, žrtvu rata, već sada za nepotrebno produljenje sukoba optužuje agresora – Rusiju. Pitanje je kako će to promijeniti američku politiku prema ratu i Rusiji, kao i Trumpove pokušaje da nametne američko vodstvo i utječe na unutarnju politiku oko Ukrajine.

Trumpova izjava da ih Putin „zasipa govnima“ ovog tjedna bila je iznenađujući obrat, iako tipičan za njegov ponekad vulgaran stil vođenja politike.

>> Trump: Putin nas zasipa go*nima

Nitko se nije više trudio od Trumpa da nagovori Putina da završi rat u Ukrajini, koji je započeo punom invazijom 2022. godine. Godinama je hvalio Putinovu inteligenciju i snagu.

No, čak i kad se Trump okrenuo protiv ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog nakon povratka na dužnost – uključujući i poznatu svađu u Ovalnom uredu – Putin je odbio sve izuzetno velikodušne američke prijedloge za prekid vatre i mirovni sporazum.

Putinovi motivi ovdje su ključni.

Iznimno velika politička pogreška i povijesna nepravda

Sa zapadne točke gledišta, ruski čelnik možda je napravio iznimno veliku političku pogrešku. Mogao je dobiti mirovni sporazum uz podršku SAD-a, koji su europski saveznici Ukrajine smatrali nagradom za njegovu agresiju, a kojim bi se potvrdili teritorijalni dobitci i onemogućio ukrajinski put u NATO.

No, nametanje zapadne logike Putinovim kalkulacijama uvijek je bila pogreška, navodi CNN te dodaje kako je to bio slučaj i s Obaminom administracijom, koja nije dobro procijenila Putina prije aneksije Krima 2014. godine.

Putin je i prije invazije jasno dao do znanja da sukob vidi kao ispravljanje povijesne nepravde – i zbog ruskih pretenzija na Ukrajinu i zbog šireg nezadovoljstva koje datira još od pada Berlinskog zida, kojem je svjedočio kao KGB-ov pukovnik u Istočnoj Njemačkoj.

Putin govori o „temeljnim uzrocima“ rata, što je šifra za niz ruskih pritužbi, uključujući postojanje demokratske vlasti u Kijevu. To ponekad uključuje i tvrdnje Moskve da je ugrožena širenjem NATO-a te želju da se snage Saveza povuku iz bivših komunističkih država poput Poljske i Rumunjske.

„Iznenađujuće je koliko je Trumpu trebalo da shvati da s Putinom nema dogovor“

Iz te perspektive, Putin možda nikada nije ni namjeravao završiti rat, a procjena Trumpa i njegovih suradnika da ga mogu nagovoriti na „dogovor“ bila je pogrešna. Nakon stotina tisuća ruskih žrtava, rat je možda postao egzistencijalno pitanje za Putinov politički opstanak.

Bezbroj američkih i europskih promatrača godinama je pokušavalo uvjeriti Trumpa u to. Na neki način, iznenađuje koliko mu je trebalo da dođe do tog zaključka, piše CNN. Ovog je tjedna o Putinu rekao: „Uvijek je jako ljubazan, ali na kraju se pokaže da to ništa ne znači.“

Trumpova frustracija s Putinom ovaj put djeluje iskreno, ali je u nekoliko navrata posljednjih mjeseci kritizirao ruskog čelnika, da bi kasnije ublažio svoje izjave. Ako je konačno zaključio da ne može nagovoriti Putina na mirovne pregovore, hoće li ga pokušati prisiliti na njih?

„Mislim da je Trump sada shvatio“, rekao je Charles Kupchan iz Vijeća za vanjske odnose za CNN International. „Mora pojačati pritisak na Rusiju ako želi dogovor s Ukrajinom.“

Ako Washington zaista bude predan, razlika bi mogla biti golema i opovrgnuti Putinovo uvjerenje da može nadjačati Zapad i na kraju pobijediti u ratu. Bijela kuća mogla bi u potpunosti podržati i dvostranački zakon kojim bi se uvele stroge nove sankcije Rusiji – ali i Kini i Indiji, koje su najveći kupci ruske nafte.

Je li Trump ljut na Putina jer mu je uskratio slavu mirotvorca i Nobelovu nagradu?

Kako dalje piše CNN, Trump je posljednjih dana govorio o strašnim ljudskim gubicima Ukrajinaca i hrabrosti njihove vojske. No, njegova spremnost da dugoročno podrži Zelenskog možda ovisi o tome je li samo ljut na Putina jer mu je uskratio dogovor koji bi mu donio slavu mirotvorca i Nobelovu nagradu – ili zauzima strateški stav o samom ratu.

Ponekad je Trump rat u Ukrajini doživljavao kao nepotrebnu prepreku boljim odnosima SAD-a i Rusije.

„Dobri odnosi s Rusijom su dobra stvar“, rekao je Trump u travnju. „Mislim da bih mogao imati vrlo dobar odnos s Rusijom i predsjednikom Putinom, a ako bih to postigao, to bi bilo odlično.“

S obzirom na Trumpovu pregovaračku prirodu, neki analitičari nagađaju da bi, ako propadnu nade u mirovni dogovor za Ukrajinu, mogao jednostavno „odvojiti“ rat i pokušati surađivati s Rusijom na drugim područjima – posebno u gospodarstvu i poslovanju. To bi Putinu omogućilo nastavak sukoba bez američkog uplitanja.

Sljedeći potezi Rusije također bi mogli utjecati na Trumpovu strategiju.