Rusi htjeli tankerima poslati gorivo na Krim. Zaboravili su na ukrajinske dronove

Bitka za opskrbu Krima
„Piloti iz postrojbe Kairos, 414. zasebne brigade ‘Ptice Mađara’, u jednoj su noći pronašli i pogodili osam tankera ruske ‘flote u sjeni’. Bitka za opskrbu Krima gorivom u Azovskom moru se nastavlja“, poručio je Brovdi. Naveo je da su ukrajinske snage, osim tankera, pogodile i jedan teretni brod.
Identificirana plovila pod sankcijama
Prema Brovdijevim riječima, svi oštećeni tankeri su identificirani. Riječ je o plovilima koja su pod međunarodnim sankcijama, nosivosti oko 7000 tona i duljine približno 140 metara, a izgrađena su između 2006. i 2012. godine.
Objavljena su i imena pogođenih plovila: Venera-3, Sanar-1, Sanar-17, Klimena, Teti, Aleksej Savrasov i Penelopa. Ime osmog tankera još se potvrđuje, dodao je Brovdi.
Prema neslužbenim informacijama, radilo se o tankerima kojima su Rusi htjeli ublažiti dramatičnu nestašicu goriva na Krimu, koja je nastala zbog ukrajinskih dalekometnih udara na ruske rafinerije i druga energetska postrojenja.
Što to Ukrajinci rade na Krimu?
Podsjetimo, sustavni ukrajinski napadi na ruske opskrbne linije prema Krimu doveli su okupacijske snage u ozbiljnu logističku krizu, obilježenu uništenjem ključne infrastrukture i nestašicama goriva. Dok su napadi dronovima na Moskvu i Sankt Peterburg privukli veliku medijsku pozornost, u pozadini se odvija strateški znatno važnija operacija.
Riječ je o metodičnoj kampanji daljinskog uništavanja ruskih kopnenih komunikacijskih i opskrbnih pravaca, zbog koje je vojni teretni promet pao za čak 71 posto, a situaciju dodatno otežava gubitak vitalnih željezničkih trajekata.
U analizi za Kyiv Post, bivši pripadnik američkih specijalnih postrojbi Navy SEAL Chuck Pfarrer objašnjava kako Ukrajina guši ruske okupacijske vojske na Krimu i u Hersonu bez upotrebe ijednog strateškog bombardera.
Prema njegovim riječima, Kijev time mijenja lice ratovanja 21. stoljeća – od preciznog podvodnog udara na Kerčki most do pretvaranja takozvane Azovske obilaznice u aktivnu smrtonosnu zonu. Ukrajina je razvila sposobnosti za pokretanje opsežne kampanje bespilotnim letjelicama s ciljem presijecanja glavnih opskrbnih pravaca prema Krimu, a problemi s gorivom su već itekako vidljivi na terenu.
Broj napada dronovima povećan čak 28 puta
Ukrajinske Snage za besposadne sustave, vojna grana zadužena za operacije dronovima, priopćile su za CNN da se tijekom protekle godine broj napada bespilotnim letjelicama srednjeg dometa povećao čak 28 puta.
Prema njihovim navodima, cilj kampanje je oslabiti ruske ofenzivne sposobnosti, stvoriti ozbiljne logističke i opskrbne probleme neprijateljskim snagama te uništiti rusku protuzračnu obranu na okupiranim područjima kako bi se otvorili „koridori“ za djelovanje ukrajinskih dronova većeg dometa. Napadi dronovima već su učinili nekoliko ključnih prometnih pravaca između Rusije i okupiranih dijelova Ukrajine izrazito opasnima za promet.
Vojni analitičar Mick Ryan, bivši visoki časnik australske vojske, tvrdi da su ukrajinski dronovi uspostavili zračnu kontrolu nad trima obalnim prometnicama koje vode prema Krimu. Prema geolociranim videosnimkama, autocesta koja povezuje Krim s okupiranim Melitopoljem prepuna je uništenih kamiona i cisterni, a „logistička blokada“, kako ovu strategiju naziva ukrajinski ministar obrane Mihajlo Fedorov, daje ozbiljne rezultate.
Analiza stotina ukrajinskih napada pokazuje da je Ukrajina proširila dubinu takozvane „zone uništenja“ na čak 300 kilometara iza prve crte bojišta, a posebno učinkovitima pokazala su se lutajuća streljiva koja nadlijeću ključne prometnice i napadaju rusku logistiku – ponajprije vojnu tehniku, kamione s gorivom te vlakove.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
