Trump želi da mornarica prati tankere kroz Zaljev. Zašto je taj plan teško izvediv?

Cijene nafte snažno rastu jer su iranski napadi praktički zaustavili promet, a analitičari upozoravaju da će se brodovlasnici ponovno odvažiti na plovidbu tek nakon duljeg razdoblja bez incidenata, piše CNBC.

Cijene američke nafte ovog su tjedna porasle za 28 posto, na više od 86 dolara po barelu, dok je cijena sirove nafte Brent skočila 22 posto, na 89 dolara. Analitičari s Wall Streeta procjenjuju da bi cijena Brenta premašila 100 dolara po barelu ako plovni put ostane zatvoren dulje vrijeme, što bi svjetsko gospodarstvo moglo gurnuti u recesiju.

Ovaj uski tjesnac jedini je pomorski put za ulazak i izlazak iz Perzijskog zaljeva. Prema podacima energetske konzultantske tvrtke Kpler, 2025. godine kroz tjesnac je dnevno prolazilo više od 14 milijuna barela sirove nafte, što je otprilike trećina ukupne svjetske nafte koja se prevozi brodovima.

Inače kroz tjesnac dnevno prođe 100 tankera. Sad ih je tamo oko 400 zarobljeno

U normalnim okolnostima kroz Hormuški tjesnac dnevno prođe oko 100 tankera i teretnih brodova, rekao je Matt Smith, naftni analitičar u Kpleru. Trenutno je zbog rata u Zaljevu zarobljeno oko 400 tankera.

„Stotine i stotine plovila i dalje se nalaze u Zaljevu“, rekao je Matt Wright, viši analitičar za teret u istoj tvrtki. Dodao je kako bi američkoj mornarici trebalo „iznimno mnogo vremena da ih isprati, čak i kad bi to činila u manjim skupinama“.

Trumpovo obećanje da će osigurati pratnju tankerima i pokriti troškove osiguranja od političkog rizika pomoglo je u smirivanju tržišta nafte u utorak i srijedu.

Međutim, cijene su ponovno porasle u četvrtak nakon što je Iran objavio da je projektilom pogodio tanker, dok je britanska mornarica izvijestila o velikoj eksploziji na tankeru usidrenom u iračkim vodama.

Ima li dovoljno resursa za pratnju tankera?

„Ključno će pitanje biti ima li dovoljno pomorskih resursa za pratnju brodova uz istovremeno nastavljanje operacija protiv Irana“, napisala je Helima Croft, voditeljica globalne robne strategije u RBC Capital Marketsu.

Prema Wrightu iz Kplera, osiguranje nije glavni problem za brodovlasnike.

Tankeri stoje jer su vlasnici zabrinuti za fizičku sigurnost i trebat će im dulje razdoblje bez napada kako bi se ponovno odvažili na plovidbu. Iako je hitno potrebno obnoviti protok nafte, Wright ističe da je „potrebno steći povjerenje da je iranska sposobnost za nastavak rata smanjena“.

Usporedio je situaciju s napadima hutista u Crvenom moru, koji su ometali promet više od godinu dana. „Oni su neusporedivi s iranskom sofisticiranošću, stoga je ovo posve drugačija vrsta prijetnje“, rekao je Wright.

Analitičari iz Rapidan Energyja smatraju da pomorska pratnja sama po sebi neće ponovno otvoriti tjesnac, već da SAD mora sustavno umanjiti iranske vojne sposobnosti, za što je potrebno vrijeme.

Iskustvo iz rata 1980-ih

Američka mornarica pratila je tankere kroz tjesnac 1987. godine, kada su komercijalni brodovi postali mete tijekom iransko-iračkog rata, podsjetila je Croft. No, istaknula je da američka vojska tada nije istovremeno vodila rat protiv režima u Teheranu i jamčila siguran prolaz brodovima.

Ministar energetike Chris Wright izjavio je u srijedu da će Trumpova administracija osigurati pomorsku pratnju „čim to bude moguće“.

„Naša mornarica i vojska trenutno su usredotočene na nešto drugo, a to je razoružavanje ovog iranskog režima koji napada sve svoje susjede i Amerikance na svaki mogući način“, rekao je Wright za Fox News. „U ne tako dalekoj budućnosti moći ćemo koristiti mornaricu kako bismo ponovno pokrenuli protok energenata, no u međuvremenu su tržišta vrlo dobro opskrbljena“, dodao je.

Tiskovna tajnica Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je u srijedu da administracija nema vremenski okvir kada će tjesnac ponovno biti siguran. „Ne želim se obvezati na vremenski rok, no to je nešto što Ministarstvo rata i Ministarstvo energetike aktivno procjenjuju“, izjavila je.

Sve veće ekonomske posljedice

Što su tankeri dulje zarobljeni u Zaljevu, problem za globalno tržište nafte postaje veći. Natasha Kaneva, voditeljica globalnog istraživanja roba u JPMorganu, upozorava da bi zaljevske zemlje mogle iscrpiti svoje skladišne kapacitete, što bi ih prisililo na zaustavljanje proizvodnje. To bi, prema njezinoj procjeni, moglo podići cijenu Brenta na 120 dolara po barelu.

Irački dužnosnici izjavili su za Reuters da je Irak već smanjio proizvodnju za 1,5 milijuna barela dnevno zbog nedostatka prostora za skladištenje. Kaneva je procijenila da bi se obustave proizvodnje mogle udvostručiti u roku od četiri dana. „Dok je Hormuški tjesnac i dalje zatvoren, vrijeme istječe“, zaključila je Kaneva.