Ruski dronovi nad Europom. NATO je pred ozbiljnom dilemom, ovo su scenariji

UPADI ruskih dronova u zračni prostor Poljske i Rumunjske posljednjih dana dodatno su podigli napetosti u Europi i otvorili pitanje dokle NATO može tolerirati ruske provokacije. Mark Almond, direktor oksfordskog think tanka Crisis Research Institutea, piše u analizi za britanski The Independent da Savez sada mora razmisliti o jasnim „crvenim linijama“ – i što će se dogoditi ako ih Rusija ponovno prijeđe.

Dronovi prelaze NATO granice. Što ako neka članica zatraži aktivaciju kolektivne obrane?

Prošlog tjedna 19 ruskih dronova ušlo je u poljski zračni prostor, od kojih su neki prošli stotine kilometara unutar zemlje prije nego što je nekoliko letjelica oboreno.

Galerija

Poljski premijer tada je izjavio da je vojni sukob u Europi „bliži nego ikad nakon Drugog svjetskog rata“. Samo nekoliko dana kasnije, novi dron preletio je preko Rumunjske, gdje su ga rumunjski F-16 pratili gotovo sat vremena prije nego što se vratio u Ukrajinu i nastavio napad.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ocijenio je da nije moglo biti riječ o pogrešci, nego o „očitoj ruskoj eskalaciji rata“. Šefica europske diplomacije Kaja Kallas poručila je da se radi o „još jednom neprihvatljivom kršenju suvereniteta članice EU-a“, dok je Velika Britanija pozvala ruskog veleposlanika na razgovor. Moskva pak tvrdi da su dronovi skrenuli s kursa zbog ukrajinskog elektroničkog ometanja.

NATO je za sada verbalno osudio upad ruskih dronova te pokrenuo misiju „Istočna straža“, koja se svodi na raspoređivanje dodatne opreme na granicama Saveza s Rusijom, Bjelorusijom i Ukrajinom. No, kako ističe Almond u The Independentu, to ne daje odgovor na ključno pitanje – što bi se dogodilo kada bi neka članica zatražila aktiviranje članka 5. o kolektivnoj obrani?

Obama je 2013. povukao „crvenu liniju“ u Siriji. Prijeđena je i – nikom ništa

Almond podsjeća na poznati primjer iz Sirije 2013., kada je američki predsjednik Barack Obama povukao „crvenu liniju“ kad je upozorio režim Bašara al-Asada da ne koristi kemijsko oružje i zaprijetio „teškim posljedicama“.

Kada se to ipak dogodilo, Washington i saveznici nisu odgovorili, nego su dopustili Moskvi da organizira izvoz dijela sirijskog arsenala oružja za masovno uništenje, ostavljajući Asada na vlasti. „Putin sigurno nije zaboravio kako je ta crvena linija izblijedjela“, piše Almond.

Zbog toga, dodaje, prazna prijetnja NATO-a mogla bi biti još pogubnija nego nikakva prijetnja. Ako se povuče nova crta, ona mora biti čvrsta i provediva.

Ozbiljna zaštita istočne granice mogla bi stvoriti ozbiljan problem Ukrajini

U ovom trenutku, prema analizi The Independenta, Savez bi mogao početi razmatrati proaktivna obaranja ruskih letjelica koje prilaze njegovim granicama, bilo iz Ukrajine ili Bjelorusije, ili pak iznad Crnog mora prema Rumunjskoj. Time bi se, barem na papiru, jasno odredilo gdje počinje zona u kojoj su ruske vojne operacije neprihvatljive NATO-u.

Takav bi potez ojačao osjećaj sigurnosti kod istočnih članica NATO-a, od Poljske do Rumunjske. No Almond upozorava na drugu stranu medalje: Ukrajina bi se mogla osjetiti napuštenom. Ako se crvena linija povuče na granicama Saveza, to za Kijev znači da se nalazi u svojevrsnoj „ničijoj zemlji“.

Ukrajinci bi se mogli osjetiti izdanima

Ukrajinci se bore uz uvjerenje da njihova ustrajnost i žrtve na kraju moraju dovesti do odlučne intervencije Zapada. Ako NATO samo ograniči sukob na svoje granice, a istodobno jasno signalizira da Ukrajina neće dobiti izravnu vojnu zaštitu, to bi moglo stvoriti osjećaj izdaje.

Almond upozorava da bi to podsjećalo na sudbinu Španjolske Republike 1930-ih – izolirane i prepuštene neprijatelju dok su druge sile vagale svoje interese.

„Za Washington je možda smisleno iscrpljivati Rusiju preko rata u Ukrajini. Ali ukrajinski vojnici se bore za opstanak zemlje, a ne za tuđe strateške ciljeve. Ako osjete da Zapad nema istu svrhu kao oni, to može uvelike narušiti moral“, piše Almond u The Independentu.

Mogući izlaz: Crvena linija na zapadu Ukrajine

Rješenje bi moglo biti definiranje crvene linije koja bi obuhvaćala zapadnu Ukrajinu. Tako bi se stvorila sigurna zona za milijune Ukrajinaca i industriju na zapadu zemlje, pa bi se time, ali i osiguravanjem koridora uz rumunjsku obalu Crnog mora prema ukrajinskim lukama na jugozapadu, ojačao moral Ukrajinaca, dok bi se u isto vrijeme odvratila rusku agresiju prema zapadu.

To bi moglo odvratiti Putina, a da se pritom ne izazove potpuni rat između Rusije i NATO-a, koji bi bio puno izgledniji uvođenjem zone zabrane letova nad cijelom Ukrajinom.

Iza svake „crvene linije“ mora stajati konkretna akcija

No, kako naglašava Almond, svaka crvena linija vrijedi samo onoliko koliko je snažno poduprta djelima. Ako Putin ozbiljnije testira odlučnost Saveza i pokaže da je nema, posljedice bi bile još teže od današnje nesigurnosti na istočnom krilu NATO-a.