Što to Rusija i Kina izvode na Arktiku? „Sukob može izbiti u bilo kojem trenutku“

POSTOJI nešto nezemaljsko u vezi Arktika. Tijekom polarne noći, koja može trajati mjesecima, sunce ne izlazi iznad horizonta, ostavljajući regiju u tami isprekidanoj razdobljima gotovo mističnog sumraka. U noćima bez oblaka može se vidjeti kako polarna svjetlost pleše nepreglednim nebom, a njeno uskovitlano zeleno i plavo u kontrastu je s oštrom bijelom bojom beskrajnog snježnog prostranstva.

No u luci Tromsø, na najsjevernijem dijelu Norveške, prirodni krajolik je razbijen metalik vojnim sivilom fregate norveške mornarice. To je podsjetnik da Arktik nije imun na napetosti koje muče ostatak svijeta. Zapravo, temperature ovdje rastu gotovo četiri puta brže nego u ostatku planeta – a to je samo očitanje termometra. Kada je riječ o geopolitici, najhladnija regija na svijetu mogla bi postati najtoplija, piše CNN.

U nedavnom govoru pred Arktičkim vijećem – međuvladinim tijelom koje djeluje kao upravitelj regije – čelnik Vojnog odbora NATO-a, admiral Rob Bauer, upozorio je: „Ne možemo biti naivni i ignorirati potencijalno zle namjere nekih aktera u regiji. Sukob se može pojaviti u bilo kojem trenutku, u bilo kojem području, uključujući Arktik.“

To nije bila hiperbola. Brzo rastuća militarizacija regije, potaknuta povećanim međunarodnim napetostima, pojačava mogućnosti da se iskoristi strateški i gospodarski potencijal Arktika. Topljenje leda također stvara nove pomorske putove i otvara prirodne resurse za iskorištavanje, čineći stratešku kontrolu nad Arktikom sve primamljivijom.

Nekoliko stotina kilometara od luke Tromsø, ruski poluotok Kola baza je Sjeverne flote, koju čine brojne podmornice s balističkim projektilima, krstarice, razarači, fregate, koncentracije trupa, aerodromi i druga vojna sredstva, okupljena u blizini NATO-ve granice.

Putin zaprijetio Finskoj

Krajem prošle godine ruski predsjednik Vladimir Putin izdao je slabo prikrivenu prijetnju Finskoj, jednoj od osam zemalja na Arktiku i najnovijoj članici NATO-a, upozoravajući da će „biti problema“ između dviju zemalja sada kada se Helsinki pridružio savezu. Rusija će, rekao je, uskoro koncentrirati vojne jedinice blizu sjevernog dijela zajedničke granice.

Samo nekoliko tjedana ranije, Finska je zatvorila svoje granične prijelaze s Rusijom, optužujući Moskvu za pokretanje „hibridne operacije“ – iskorištavanje očajnih migranata otvarajući im mogućnost da dođu do hladne europske granice na Arktiku u nastojanju da destabilizira Europsku uniju.

U intervjuu državnim medijima Putin je ustvrdio da dvije zemlje nisu imale problema prije ulaska Finske u NATO, a nakon što su riješile svoje teritorijalne sporove u 20. stoljeću. Ali Finska se dobro sjeća kako su ti sporovi bili „riješeni“ – ruskom invazijom i Zimskim ratom 1939./1940. u kojem je Rusija zaposjela dijelove Finske.

Kad je Rusija prošle godine izvršila invaziju na Ukrajinu, Finska je odlučila da neutralnost ne jamči sigurnost. Trebala joj je zaštita i zatražila je prijem u NATO. Napetosti duž Arktika eksponencijalno su rasle od ruske ničim izazvane invazije na Ukrajinu 2022. godine, ali problemi su rasli davno prije.

Militarizacija Arktika

Desetljećima se regija na vrhu zemaljske kugle činila kao posebno mjesto oko kojeg su se svjetske sile mogle okupiti za opće dobro. Arktičko vijeće izgledalo je kao model suživota: forum nastao 1996. godine, tijekom te kratke faze optimizma u odnosima između postsovjetske Rusije i Zapada.
Organizacija sastavljena od osam zemalja s teritorijem unutar Arktika i autohtonih naroda – Kanada, Danska, Finska, Island, Norveška, Rusija, Švedska, SAD – nastojala je promicati mir, stabilnost i održivi razvoj, čuvajući regiju. Međutim, na prijelazu stoljeća odnosi s Rusijom – a kasnije i s Kinom, čija je uloga u regiji sada sve veća – poprimili su negativan zaokret.

U retrospektivi, neki promatrači tvrde da je Rusija iskoristila tu percepciju arktičke „iznimnosti“ mantrom „Daleki sjever, niska napetost“, javno proklamirajući svoju predanost miroljubivoj suradnji, dok je istovremeno pokrenula snažan vojni razvoj.

U listopadu 2021. Rusija je preuzela rotirajuće predsjedanje vijećem. Govoreći na godišnjoj skupštini Arktičkog vijeća u Reykjaviku na Islandu, Nikolaj Korčunov, visoki ruski dužnosnik za Arktik, iznio je planove Moskve. Tijekom ruskog predsjedanja, objasnio je, „nastavit ćemo njegovati konstruktivnu suradnju, održavati mir i stabilnost…“

Nekoliko mjeseci kasnije Rusija je napala Ukrajinu. Rad Arktičkog vijeća se zamrznuo. Dovedena je u pitanje i sama njegova budućnost. Ubrzo nakon toga, Rusija je ubrzala svoje vojne i komercijalne aktivnosti u regiji.

Drsko zanemarujući standarde zaštite okoliša, Rusija je počela koristiti naftne tankere s tankim trupom – umjesto ledene klase tankera – za prijevoz sirove nafte diljem regije. Čovjek se naježi kad zamisli što bi veliko izlijevanje nafte učinilo ovom netaknutom vrhu svijeta.

Xi i Putin imaju plan. Stvaraju novi front protiv Zapada

Tijekom sastanka na vrhu između Putina i kineskog čelnika Xi Jinpinga u ožujku, dvije su se zemlje složile usredotočiti se na Arktik, čime se činilo da otvaraju novi front protiv Zapada. Prema nekim procjenama, Kina je u regiju uložila 90 milijardi dolara.

Moskva i Peking zajedno rade na izgradnji „Polarnog puta svile“, s ekonomskim, geopolitičkim i vojnim ciljevima. Kina nesuptilno smišlja argument kako bi postala faktor u regiji, proglašavajući se „državom blizu Arktika“. NATO sve to smatra zabrinjavajućim, prema riječima admirala Bauera, „jer dok su ruske namjere na Arktiku postale jasne posljednjih godina, kineske ostaju nejasne“.

Moskva je u međuvremenu osudila širenje NATO-a na istok. A sada, pristupanje Finske, a možda i Švedske vojnom savezu, ostavilo bi Rusiju jedinom arktičkom nacijom izvan NATO-a.

Ako je, kao što neki tvrde, Rusija uspjela zamazati oči svojim arktičkim susjedima, njena invazija na Ukrajinu je sve razotkrila. „Možda je teško razumjeti koliko je dubok mir bio u Norveškoj“, rekla je zamjenica norveškog ministra obrane Anne Marie Aanerud: „Doslovno smo generacijama osjećali da ništa ne može poći po zlu“.

Velika prisutnost NATO-a

Norveški Arktik sada nije samo mjesto za gledanje jata kitova koji su u potrazi za haringama među visokim fjordovima okovanim ledom. Vojne snage NATO-a također dolaze u česte posjete, odgovarajući na provokativne manevre i masivnu vojnu prisutnost Rusije. U rujnu su stanovnici Tromsøa vidjeli kako podmornica francuske mornarice izlazi iz njegovih voda. Danima kasnije ovdje je dočekana i američka podmornica.

Aanerud se prisjetila ruske vojne vježbe od prije nekoliko mjeseci, koja je izgleda vježbala odsijecanje Skandinavskog poluotoka. Kao odgovor na to, Skandinavija će uskoro biti domaćin goleme vojne vježbe „Nordic Response“ (Nordijski odgovor) u kojoj će sudjelovati oko 20.000 vojnika iz 14 zemalja.

Arktik – krajnja sjeverna geografska širina – sa svojim dramatičnim krajolicima, egzotičnim atmosferskim fenomenima i još uvijek netaknutom prirodom, može se činiti kao sigurno utočište od burnog ostatka planeta. Ali naizgled nezemaljska oaza uvelike je dio ovoga svijeta. Turbulencije koje potresaju planet probijaju se do vrha zemaljske kugle, a napetosti na dalekom sjeveru vjerojatno će se povećati čak i nakon što se povuku neki od današnjih sukoba.