Zašto Ukrajina pali skladišta „ruskog Amazona“?

Prema različitim izvorima, ukupna šteta procjenjuje se na 150 do 230 milijardi rubalja, što je oko dvije milijarde dolara. Wildberries je osnovan 2004. i smatra se ruskim ekvivalentom Amazona. Tvrtka kontrolira više od 40 posto maloprodajnog tržišta, a godišnji promet premašuje 30 milijardi dolara. Uništenje skladišta zadalo je ozbiljan udarac tisućama malih i srednjih poduzetnika koji posluju preko platforme, piše Kyiv Post.

Ruski internetski forumi i društvene mreže puni su objava vlasnika malih i srednjih tvrtki koji su u uništenim skladištima izgubili robu vrijednu stotine milijuna dolara. Neki su ostali bez cjelokupne imovine. Zabilježen je i slučaj samoubojstva mladog poduzetnika koji si je oduzeo život nakon što je izgorjelo skladište u kojem je držao robu vrijednu 12 milijuna rubalja, kupljenu na kredit. Tvrtka Wildberries već je objavila da prodavačima neće nadoknaditi štetu. Još 7. srpnja izmijenila je uvjete poslovanja; očito je procijenila da bi nakon napada na rusku naftnu industriju i njezini objekti mogli postati mete. Iz ugovora su izbrisane odredbe o naknadi štete u slučaju „više sile“, a u tu su kategoriju izričito uvrštene i ratne okolnosti.

Kontekst ruskih napada

Napadi na Wildberries dolaze u širem kontekstu rata. Ukrajina nije prva počela s udarima na logističke centre, rafinerije ili drugu infrastrukturu koja se može smatrati civilnom. Kada je Rusija 2022. pokrenula invaziju, uništila je stotine civilnih objekata diljem Ukrajine. Među prvim metama bili su dramsko kazalište i rodilište u Mariupolju, gdje su se skrivale stotine ljudi.

Tijekom četiri godine rata, Rusija je napala svaku ukrajinsku elektranu, brojne željezničke kolodvore, najveću dječju onkološku bolnicu u zemlji te golemu logističku infrastrukturu. Uništene su stotine tisuća četvornih metara skladišta, a s njima i stotine tisuća tona humanitarne pomoći, lijekova, knjiga i hrane. Rusko oružje uništilo je stotine poslovnica ukrajinske državne pošte Ukrpošta i više od 400 njezinih vozila. Oštećeno je ili uništeno više od 400 poslovnica i terminala privatne dostavne službe Nova Poshta, pri čemu je poginulo 26 zaposlenika.

Potpuno je uništeno osam trgovačkih centara za dom i gradnju lanca Epicentr, ukupne površine veće od 136.000 četvornih metara. U zračnom napadu na hipermarket u Harkivu u svibnju 2024. poginulo je 19 ljudi. Uništena su i tri velika distribucijska centra lanca prehrane ATB, koji su opskrbljivali milijune ljudi. U Odessi je sravnjeno veleprodajno čvorište Fozzy Cash & Carry, a kod Kijeva logistički kompleks smrznute hrane lanca Silpo. Uništeno je i ključno čvorište internetske trgovine Rozetka.

Samo u posljednjih godinu dana ruski su udari oštetili ili uništili više od 500.000 četvornih metara skladišnog prostora i poštanskih terminala. Uništena su i brojna skladišta nafte te stotine benzinskih postaja. Cijeli gradovi poput Bahmuta, Mariupolja, Marinke i Avdijivke gotovo su zbrisani s lica zemlje. Ukrajina se dugo suzdržavala od napada na rusku civilnu infrastrukturu, sve dok nije uspjela povećati proizvodnju vlastitih dalekometnih dronova i projektila. No, ciljevi poput Wildberriesa, kako se tvrdi, nisu isključivo civilni.

Više od obične internetske trgovine

Ruski poduzetnici i dužnosnici prikazuju Wildberries kao isključivo civilnu tvrtku, no to nije posve točno. Platforma nudi velik broj proizvoda s dvojnom namjenom, uključujući i dronove. Pretraga pojma „dron“ na stranici prikazuje širok izbor modela DJI Mavic 3 i Mavic 4, koji se masovno koriste na bojištu. Platforma otvoreno prodaje i kvadrokoptere s FPV (first-person view) tehnologijom, koji su postali jedno od glavnih udarnih oružja u ratu. Takvi proizvodi čine oko jedan posto ukupne ponude, što na platformi s godišnjim prometom od 30 milijardi dolara predstavlja ogroman volumen.

Osim toga, dio vojne opreme skriven je unutar naizgled civilnih kategorija kao što su „Auto dijelovi“ ili „Elektronika“. Tamo se mogu pronaći mehanizmi za izbacivanje bombi s dronova ili sustavi za nošenje tereta, oprema dizajnirana za montiranje eksploziva. Wildberries ih prodaje bez ograničenja. U odjeljcima „Igračke“ i „Elektronika“ nudi se i velik broj trenažnih dronova. Iako su sami po sebi civilni proizvodi, ukrajinske obavještajne službe upozoravaju na ruske planove za obuku stotina tisuća operatera dronova do 2030. godine, dijelom i kroz školske programe.

Čak i odjeljak „Odjeća“ sadrži vojne proizvode i taktičku opremu. Ako korisnik u tražilicu upiše rusku riječ „sbros“ (izbacivanje), platforma nudi opremu za brzo odbacivanje spremnika za streljivo i druge dijelove taktičke opreme koja se nosi preko pancirke.

Presijecanje financijskih i logističkih tokova

Čini se da je drugi cilj ukrajinskih napada pritisak na još jednu slabu točku ruskog gospodarstva. Uz naftnu industriju, internetske trgovine i logistička čvorišta postali su ključni kanal kojim golema količina sankcionirane robe stiže do ruskih potrošača. Preko posrednika u središnjoj Aziji, Kini i samoj Rusiji uvoze se pametni telefoni, odjeća, elektronika i alati tvrtki poput Applea, Samsunga i ASUS-a.

U Rusiji je ta metoda zaobilaženja sankcija poznata kao „paralelni uvoz“. Iako je proces skuplji i traje dulje, omogućuje malim tvrtkama da opstanu, a tržištu osigurava dostupnost sankcioniranih proizvoda, od softvera do najnovijih modela iPhonea. Time se u ruskom društvu stvara privid da rat nema velik utjecaj na svakodnevni život, što smanjuje poticaj za otpor vlastima. Ta se slika sada počinje mijenjati.

Riječ je i o golemom novcu. Wildberries godišnje ostvaruje do 100 milijardi rubalja (1,3 milijarde dolara) neto dobiti. Tvrtka svake godine plaća do 13 milijardi rubalja (167 milijuna dolara) poreza na dobit, a njezin promet generira i oko 35 milijardi rubalja (449 milijuna dolara) PDV-a. To su stotine milijuna dolara, prema procjenama Kyiv Posta, između 400 i 500 milijuna dolara godišnje, koji neizravno pomažu u financiranju ruske vojske i održavanju protoka robe. Taj se priljev novca nastoji zaustaviti.

Ruski osvetnički napadi

Dvije osobe su poginule, uključujući trogodišnje dijete, u odvojenim noćnim ukrajinskim napadima na južni ruski grad Voronjež i na ruski poluotok Krim, priopćile su lokalne vlasti u četvrtak. Krimski guverner Sergej Aksjonov rekao je da je jedna osoba poginula na poluotoku, a četiri su ozlijeđene, uključujući dvoje djece.

Pad krhotina drona izazvao je požar u kući trogodišnjeg dječaka u gradu Voronježu usmrtivši ga, rekao je regionalni guverner Aleksandar Gusev. Devetnaestogodišnjak je zadobio lakše ozljede u napadu, u kojem je oštećen krov skladišta online trgovine i druge zgrade.

Guverner Uljanovske oblasti, istočno od Moskve, rekao je da su ukrajinski dronovi napali energetski objekt, koji se zapalio. Rusko Ministarstvo obrane priopćilo je da su njihove jedinice protuzračne obrane tijekom noći oborile 223 ukrajinska drona.