Švicarska je u rijetko teškoj situaciji zbog Trumpovih carina. Zašto?

ŠVICARSKA pokušava hitno dogovoriti trgovinski sporazum s Washingtonom kako bi izbjegla, kako to opisuju dužnosnici u Bernu, „trostruki udar“ na gospodarstvo nakon što su SAD najavile carine od 39% na švicarski izvoz.

Švicarsko izaslanstvo ovoga je tjedna otputovalo u Washington u pokušaju da s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa postigne dogovor kojim bi se izbjegle visoke carine koje bi trebale stupiti na snagu 7. kolovoza.

Stopa od 39% jedna je od najviših među najnovijim valom carina koje je Trump uveo, a Švicarska nije skrivala iznenađenje budući da se do nedavno činilo da su pregovori o trgovinskom sporazumu u završnoj fazi.

Trump je u utorak za CNBC izjavio da predsjednica Švicarske Karin Keller-Sutter „nije htjela slušati“ njegove zabrinutosti zbog američkog trgovinskog deficita sa Švicarskom. Nakon objave carinske stope, švicarska vlada poručila je da je Švicarska od početka imala „vrlo konstruktivan stav“ u sklopu „intenzivnih“ pregovora.

Prema podacima Ureda američkog trgovinskog predstavnika, SAD su lani sa Švicarskom imale robni trgovinski deficit od 38.3 milijarde dolara, dok je u sektoru usluga ostvaren suficit od 29.7 milijardi dolara.

Kako će Trumpove carine utjecati na švicarsku ekonomiju?

Očekuje se da će nadolazeće carine pogoditi ne samo švicarske izvoznike, već bi mogle imati i šire posljedice za gospodarstvo zemlje.

Kvartalni gospodarski rast već je neko vrijeme usporen – bruto domaći proizvod porastao je za 0.5% u prvom kvartalu 2025.

Inflacija u Švicarskoj također je već dugo niska, a početkom godine čak je i pala u negativno područje. U srpnju je indeks potrošačkih cijena iznosio 0.2% u odnosu na isti mjesec prošle godine.

No dokle god farmaceutski proizvodi – koji čine ključnu izvoznu granu – ostanu izuzeti iz režima carina, njihov utjecaj na rast BDP-a mogao bi biti ograničen, smatra Adrian Prettejohn, ekonomist za Europu u analitičkoj kući Capital Economics.

„Procjenjujemo da bi trenutačna carinska stopa od 39%, uz izuzeće za farmaceutske proizvode, u srednjem roku smanjila BDP za oko 0.6%. Iako je to značajno, nije katastrofalno – riječ je o otprilike tri mjeseca rasta“, rekao je Prettejohn za CNBC.

Trump prijeti carinama do 250% na lijekove

Međutim, Trump je u utorak za CNBC poručio da bi carina specifična za farmaceutski sektor mogla narasti čak do 250% u sljedećih 18 mjeseci.

Uvođenje američkih carina na lijekove bio bi veliki udarac za Švicarsku, koja je globalno središte farmaceutske industrije. U 2023. godini sektor znanosti o životu činio je 38.5% švicarskog izvoza.

Takve ciljane carine „vjerojatno bi podigle ukupni utjecaj američkih carina na švicarski BDP na više od 1%, a potencijalno i do 2%“, rekao je Prettejohn.

„Farmaceutski sektor daleko je najvažniji švicarski izvozni sektor“, upozorio je Torsten Sauter, voditelj odjela za švicarske dionice u tvrtki Kepler Cheuvreux. „Švicarska tu ima određenu pregovaračku moć jer SAD ovise o njezinoj farmaceutskoj industriji, ali mora biti vrlo oprezna – jedan pogrešan potez mogao bi potaknuti uvođenje carine od 39% na njezin najvrjedniji sektor.“

Švicarski franak dodatno otežava situaciju

Osim Trumpovih carina, švicarsku ekonomiju i diplomaciju opterećuje i snažna potražnja za švicarskim frankom.

Od početka godine franak je ojačao za oko 11% u odnosu na američki dolar, ponajviše zbog svoje reputacije sigurnog utočišta u vremenima nesigurnosti i tržišnih potresa. Taj rast pritisnuo je inflaciju, zbog čega je Švicarska narodna banka u lipnju spustila svoju ključnu kamatnu stopu na 0%.

Izvoznici iz Švicarske sada se suočavaju s „trostrukim udarom“, poručio je Sauter iz Kepler Cheuvreuxa.

„Visoke carine … dolaze uz slabi tečaj USD/CHF i konkurentski nepovoljniju poziciju u odnosu na susjedne zemlje“, naveo je u bilješci.

Europska unija nedavno je s Trumpovom administracijom postigla dogovor o jedinstvenoj carinskoj stopi od 15% na robu koju blok izvozi u SAD – što je znatno manje od onoga što prijeti Švicarskoj.

„Tržište sada počinje biti sve zabrinutije“

Kamal Sharma, valutni strateg za razvijena tržišta u Bank of America, rekao je za CNBC u srijedu da Trumpova trgovinska politika stavlja Švicarsku narodnu banku u „vrlo, vrlo tešku poziciju“.

„Tržište sada počinje biti sve zabrinutije i s kamatne strane, jer su negativne kamate uvijek prisutna prijetnja“, rekao je. „Ako trgovinski sporazum SAD-a i Švicarske ostane ovakav kakav jest, SNB bi mogao biti prisiljen dodatno olabaviti monetarnu politiku.“

Negativne kamate u prošlosti nisu uspijevale značajno potaknuti inflaciju niti oslabiti valutu, a teško da će ublažiti udar carina, dodao je Sharma.

„Mnogo izravniji odgovor SNB-a bio bi da intervenira kako bi oslabio valutu, a to ponovno otvara prostor za valutne intervencije. Takav scenarij sada je vjerojatniji nego prije“, rekao je.

Rizik od novih optužbi za manipulaciju valutom

No taj potez nije bez rizika. Intervencija SNB-a na deviznom tržištu dovela je do toga da je Švicarska tijekom Trumpova prvog mandata proglašena manipulatorom valute. Početkom ove godine, zemlja je ponovno uvrštena na „popis za praćenje“ partnera čije „valutne prakse i makroekonomske politike zaslužuju posebnu pažnju“.

Trumpova carinska politika također uzima u obzir moguće „manipulacije valutom i trgovinske barijere“. Švicarske vlasti opovrgavaju optužbe da namjerno snižavaju vrijednost franka u odnosu na dolar.

Unatoč tome, Sharma smatra da će SNB vjerojatno ipak krenuti s intervencijama, iako bi to „moglo dodatno razljutiti američku administraciju“.

„Na neki način, više nemaju što izgubiti … moraju početi razmišljati o švicarskoj industriji“, zaključio je Sharma.