Ukrajina polako, ali sigurno lomi Rusiju

Govoreći na događaju kojeg Kremlj pokušava predstaviti kao „ruski Davos“, Putin je odbacio otvoreno pismo ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kojim se pozivalo na hitne mirovne pregovore te je ponovio kako je „neizbježna vojna pobjeda“ ruskih snaga jedini mogući ishod sukoba.

Putin je odvojen od stvarnosti

Međutim, najnovija analiza američkog think tanka Institut za ratne studije (ISW) razotkriva da ruski čelnik zapravo živi u potpunom informacijskom balonu te da je njegova teorija pobjede u dugotrajnom ratu iscrpljivanja u potpunom raskoraku sa stvarnim stanjem na terenu.

ISW u svom izvješću precizira kako podaci s bojišnice izravno demantiraju Putinove tvrdnje o tome da ruska vojska „napreduje na svim frontovima“. Štoviše, analitičari ističu kako je rusko napredovanje tijekom 2026. godine u velikoj mjeri stagniralo, dok je ukrajinska vojska ostvarila niz taktičkih uspjeha i uspjela potpuno zaustaviti rusku proljetno-ljetnu ofenzivu.

Čak su i konkretne brojke o teritorijalnom nadzoru koje je Putin iznio – tvrdeći da Rusija potpuno kontrolira Luhansku oblast te goleme postotke Donecke i Zaporiške oblasti – preuveličane i nekompatibilne s provjerljivim dokazima s terena. Prema procjeni ISW-a, ovakve obmane sugeriraju da rusko vojno zapovjedništvo sustavno laže Putinu i ne pruža mu točne obavještajne podatke o stvarnim (lošim) performansama njegove vojske.

Putin se hvali nezaposlenošću. Ona je takva jer kritično fali radne snage i bijega ljudi

Jednak raskorak između propagande i stvarnosti vidljiv je i na ekonomskom planu, gdje je Putin iskoristio forum u svom rodnom gradu kako bi odaslao sliku o navodnoj stabilnosti i rastu. Hvaleći se rastom BDP-a i povijesno niskom stopom nezaposlenosti od 2.2%, ruski je predsjednik svjesno prešutio ekonomske politike koje dugoročno sakate zemlju.

Kako objašnjava ISW, ekstremno niska nezaposlenost u Rusiji nije znak prosperiteta, već kritičnog nedostatka radne snage uzrokovanog mobilizacijom i bijegom stanovništva, što pak izravno pumpa plaće u civilnom i obrambenom sektoru te vodi do galopirajuće opće inflacije.

Golemi ekonomski problemi

Nadalje, Rusija se suočava s teškim problemima likvidnosti i visokim vanjskim dugom nakon što je ubrzano potrošila tekuće pričuve svog državnog fonda kako bi financirala agresiju na Ukrajinu, zbog čega je sada prisiljena rasprodavati zlatne rezerve i podizati porez na dodanu vrijednost (PDV).

Na ovu ekonomsku dubiozu nadovezala se i žestoka diplomatska poruka ukrajinskog ministra vanjskih poslova Andrija Sibihe. Sibiha je oštro reagirao na Putinovo odbijanje mirovnih pregovora poručivši da će rusko gospodarstvo zbog fanatizma u Kremlju potonuti još dublje u recesiju, porezi će nastaviti rasti, a u zemlji više nema sigurnih mjesta koja mogu izbjeći ukrajinske „dalekometne sankcije“.

Presijecanje „kopnenog mosta“ i zračna kontrola rute za Krim

Da Sibihine riječi nisu tek puka diplomatska prijetnja, dokazuju simultane i koordinirane akcije ukrajinske vojske koje izravno udaraju na najosjetljivije točke ruske logistike.

Operateri dronova iz 3. pukovnije za specijalne operacije službeno su izvijestili da su uspostavili zračnu kontrolu nad ključnim dijelom ruskog kopnenog opskrbnog puta koji vodi do okupiranog Krima. Ukrajinske bespilotne letjelice sada pod stalnim nadzorom drže i redovito gađaju rusku tehniku i logistiku duž rute Melitopolj – Čongar na jugu Ukrajine, što drastično komplicira opskrbu vojnih postrojbi, ali i dostavu goriva na poluotok koji pod okupacijom stoji od 2014. godine.

Ovaj strateški pritisak na takozvani „kopneni most“ koji povezuje Rostov na Donu preko okupiranog teritorija s Krimom već daje opipljive rezultate. Na poluotoku se bilježe ozbiljne nestašice goriva, a situacija je toliko eskalirala da su regionalne i okupacijske vlasti u posljednjih nekoliko dana počele uvoditi drakonske restrikcije na prodaju benzina.

Iz ukrajinske specijalne pukovnije poručili su kako su ovi udari tek početak, a širenje sposobnosti Kijeva za napade srednjeg i dugog dometa (od 20 do 300 kilometara iza linije razgraničenja) omogućuje im sustavno sakaćenje ruskih pozadinskih čvorišta na cestovnim pravcima poput logističke rute R-280 „Novorosija“.

Širenje udara na more i željeznice

No, ukrajinska strategija izolacije ruskih snaga više nije ograničena samo na autoceste. ISW uočava da su ukrajinske snage značajno proširile svoju kampanju zračne izolacije bojišta (BAI) na ruske teretne pomorske brodove i željezničku infrastrukturu u Azovskom moru i na okupiranom jugu.

Tako su u samo jednoj noći operateri Snaga za bespilotne sustave (USF) pod zapovjedništvom majora Roberta Brovdija „Mađara“ locirali i uspješno pogodili pet ruskih teretnih brodova koji su služili za vojnu logistiku i transport ukradenog žita u blizini okupiranih luka Berdjansk, Jalta i Mariupolj. Istovremeno, u Taganroškom zaljevu u Azovskom moru bespilotne letjelice neutralizirale su teretne brodove Natra i Zirkon.

Paralelno s pomorskom blokadom, Kijev intenzivno uništava ruske lokomotive. Ukrajinski dronovi nedavno su onesposobili dvije ključne ruske lokomotive kod mjesta Razdolne i Vladislavivka na Krimu, čime je privremeno presječena pruga koja podupire rusku vojnu opskrbu između okupiranih gradova Džankoj i Kerč.

Zbog stalnih napada na logistiku, proruske okupacijske vlasti u Luhanskoj oblasti bile su prisiljene potpuno obustaviti prigradski željeznički promet i autobusne linije na dvije vitalne autoceste prema Mariupolju i Krimu, otvoreno priznajući nemoć pred ukrajinskim dronovima koji su samo od početka svibnja uništili preko 200 ruskih kamiona i 30 cisterni s gorivom.

Odgovor dronovima na Putinov rodni grad

Vrhunac demonstracije nemoći ruske protuzračne obrane i promašenosti Putinove ratne strategije zbio se upravo u njegovom rodnom gradu Sankt-Peterburgu, u trenucima dok je on na spomenutom forumu uvjeravao javnost u rusku nepobjedivost.

Kako je potvrdio i sam ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, ukrajinski dronovi preletjeli su udaljenost od  1000 kilometara kako bi izvršili masovni udar na arsenale neprijateljske mornarice i bazu u Kronštadtu. Službeni Kijev potvrdio je požar i sekundarne detonacije u 15. arsenalu ruske mornarice u Lenjingradskoj oblasti, objektu koji izravno podržava sve ruske pomorske operacije u Baltičkom moru, a guverner regije Drozdenko bio je prisiljen narediti evakuaciju stanovništva u Lomonosovskom okrugu.

Ukrajinski dronovi uništavaju temelje stabilnosti o kojoj Putin mašta

I dok je rusko Ministarstvo obrane pokušalo ublažiti šok tvrdnjama da su srušili stotine letjelica iznad Lenjingradske oblasti, stvarni učinci ovih dugometnih udara – uključujući i istovremeno pogađanje velikog skladišta nafte u Krasnodarskoj oblasti na jugu zemlje – pokazuju da Kijev sada diktira tempo u dubokoj pozadini agresora.

Komentirajući ove događaje, ISW zaključuje kako Putinovi nuklearni i politički pritisci, poput prijetnji balističkim projektilima Orešnik i manipulacija oko navodnik dogovora s Trumpom na samitu na Aljasci, služe isključivo kao paravan.

Rusija sve teže podnosi ekonomsku i društvenu cijenu rata iscrpljivanja, a dok Putin u Sankt-Peterburgu prodaje priče o stabilnosti, ukrajinski dronovi sustavno uništavaju same temelje na kojima ta stabilnost počiva.