Amerika zadala udarac europskim državama koje graniče s Rusijom

SJEDINJENE Države postupno ukidaju programe sigurnosne pomoći vojskama europskih zemalja na granici s Rusijom, uz obrazloženje da Europa mora sama snositi veći dio troškova vlastite obrane.

Pentagon obavijestio diplomate

Pentagonovi dužnosnici prošlog su tjedna obavijestili europske diplomate da Washington više neće financirati programe obuke i opremanja vojski u istočnoj Europi, koje bi bile na prvoj liniji u slučaju sukoba s Rusijom, rekli su za Financial Times izvori upućeni u razgovore.

Riječ je o programu financiranom kroz odobrenje poznato kao sekcija 333. O daljnjem financiranju odlučuje američki Kongres, no administracija predsjednika Donalda Trumpa nije zatražila dodatna sredstva. Već odobrena sredstva moći će se koristiti do rujna 2026.

Dužnosnik Bijele kuće rekao je da je odluka u skladu s Trumpovim nastojanjima da se „preispita i preraspodijeli“ inozemna pomoć, kao i s izvršnom uredbom koju je potpisao prvog dana mandata.

„Ova odluka usklađena je s europskim zemljama, u skladu s izvršnom uredbom i dugogodišnjim predsjednikovim naglaskom na to da Europa mora preuzeti više odgovornosti za vlastitu obranu“, rekao je dužnosnik. Pod Trumpovim pritiskom, saveznici u NATO-u u lipnju su pristali povećati obrambenu potrošnju na 5 posto BDP-a.

Baltičke države najviše pogođene

Gašenje programa sekcije 333 utjecat će na raspodjelu sredstava čiji je globalni proračun veći od 1 milijarde eura, prema procjenama iz američkog Senata. To znači rezanje stotina milijuna eura pomoći zemljama na ruskoj granici.

Prema podacima američkog Ureda za državnu reviziju, u Europu je između 2018. i 2022. uloženo 1.6 milijardi eura, što je oko 29 posto globalne potrošnje u sklopu programa 333. Glavni korisnici bile su Estonija, Latvija i Litva.

Na sastanku u Washingtonu, kojem su prisustvovali predstavnici brojnih europskih veleposlanstava, Pentagon je objasnio planove za rezove. Jedan europski dužnosnik rekao je da je potez očito namijenjen tome da bogatije europske države plate više za sigurnosnu pomoć svojim susjedima na prvoj liniji.

Diplomati: Šok među europskim vladama

Dvojica diplomata potvrdila su da je vijest izazvala šok među europskim vladama, koje sada pokušavaju doznati detalje i procijeniti hoće li domaće financiranje moći nadomjestiti gubitak.

„Ako budu brutalni, imat će to velike posljedice“, rekao je jedan od njih, dodajući da će NATO sigurno biti pogođen jer je dio sredstava usmjeravan preko Saveza. „To izaziva veliku zabrinutost i nesigurnost“, rekao je drugi diplomat, usporedivši situaciju s Trumpovom ranijom odlukom o rezanju međunarodne pomoći.

Senatorica Jeanne Shaheen, vodeća demokratkinja u vanjskopolitičkom odboru Senata, opisala je rezove kao „pogrešan potez koji šalje upravo krivu poruku dok pokušavamo prisiliti Putina na pregovore i odvratiti Rusiju od agresije“.

Prijetnja Baltičkoj sigurnosnoj inicijativi

Odvojeno od programa sekcije 333, pod prijetnjom je i Baltička sigurnosna inicijativa, pokrenuta 2020. radi jačanja vojski Estonije, Latvije i Litve. Kongres je prošle godine odobrio 228 milijuna eura za taj program, no Bijela kuća nije tražila nova sredstva u proračunu za iduću godinu.

„Za baltičke države gubitak američke pomoći bio bi vrlo težak“, rekao je umirovljeni američki admiral Mark Montgomery, sada analitičar u think-tanku Foundation for the Defense of Democracies. „Cilj je bio učiniti ih sposobnima da se same brane.“

Sve tri države graniče s Rusijom, a regija je bila meta napada koje se pripisuje Moskvi, uključujući sabotaže na kritičnoj infrastrukturi u Baltičkom moru i kibernetičke napade.

Američki fokus na Aziju

Administracija paralelno provodi reviziju rasporeda svojih snaga širom svijeta i najavila je da namjerava smanjiti vojnu prisutnost u Europi. Politika preusmjeravanja sredstava vezana je i uz napore Elbridgea Colbyja, glavnog planera Pentagona, da poveća sposobnost odvraćanja u Indo-Pacifiku i smanji rizik sukoba s Kinom oko Tajvana.

Početkom godine Washington je privremeno zaustavio isporuke streljiva i oružja Ukrajini nakon Colbyjeve revizije američkih zaliha. Trump je kasnije naredio da se isporuke nastave.

Trump se prekjučer u Bijeloj kući sastao s poljskim predsjednikom Karolom Nawrockim i poručio da nema planova povlačiti američke snage iz te zemlje. SAD trenutno u Poljskoj ima oko 10.000 vojnika na rotacijskoj osnovi. „Vrlo sam zadovoljan tim rasporedom. Poslat ćemo ih i više ako oni to žele“, rekao je Trump.