Trump zaprijetio Njemačkoj

Svađa oko pregovora s Iranom

Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio kako njegova administracija „proučava i razmatra moguće smanjenje broja vojnika u Njemačkoj“ te da će odluka biti donesena „u kratkom roku“. Povod za Trumpovu reakciju je izjava njemačkog kancelara Friedricha Merza od ponedjeljka, koji je ocijenio da je Trumpov tim nadigran u pregovorima s Iranom o završetku rata i ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca.

„Iranci su očito vrlo vješti pregovarači, ili bolje rečeno, vrlo vješti u nepregovaranju. Pustili su Amerikance da putuju u Islamabad i onda se vrate bez ikakvog rezultata“, rekao je njemački kancelar. Merz je kritike ponovio i jučer, naglasivši da Europa „trpi“ posljedice zatvaranja tjesnaca.

Trump je uzvratio optužbom da Merz smatra kako je „u redu da Iran ima nuklearno oružje“ i poručio mu da „ne zna o čemu govori“. Prošlog tjedna Trump je otkazao drugi put američkih pregovarača u Islamabad, a pregovori o iranskom nuklearnom programu i Hormuškom tjesnacu od tada su u zastoju.

Nove napetosti u NATO-u

Iako je Merz u srijedu pokušao ublažiti situaciju, odbacivši Trumpove komentare i rekavši da je njihov odnos „dobar kao i uvijek“, predsjednikova prijetnja povlačenjem vojnika vjerojatno će izazvati zabrinutost u Berlinu i cijeloj Europi.

Ovaj potez događa se u vrijeme pojačanih napetosti između SAD-a i tradicionalnih europskih saveznika, pri čemu je Trump sve glasniji u prijetnjama povlačenjem iz NATO saveza.

Trump je 1. travnja izjavio da „bez ikakve sumnje“ razmatra izlazak iz NATO-a jer europski saveznici nisu sudjelovali u američko-izraelskom ratu protiv Irana niti pomogli osigurati strateški važan Hormuški tjesnac.

Takav potez bio bi katastrofalan za europsku sigurnost, no smatra se malo vjerojatnim zbog američkog zakona iz 2024. koji predsjedniku brani povlačenje iz NATO-a bez dvotrećinske većine u Senatu ili odluke Kongresa. Stručnjaci stoga smatraju da bi Bijela kuća umjesto toga mogla poduzeti korake koji potkopavaju savez, ali ne znače i potpuno povlačenje. Jedan od takvih scenarija upravo je povlačenje američkih snaga iz Europe.

„Najgora kriza u povijesti saveza“

Prema podacima Ministarstva obrane SAD-a, u Europi je stacionirano preko 68.000 američkih vojnika. Najveći kontingent nalazi se u Njemačkoj, gdje ih je prema podacima Kongresne istraživačke službe 2024. bilo više od 35.000, dok njemački mediji navode i veći broj, oko 50.000. Trump je tijekom oba svoja mandata neprestano kritizirao NATO, optužujući članice da „iskorištavaju“ SAD jer ne izdvajaju dovoljno za svoje obrambene proračune.

Posljednji predsjednikovi potezi, poput prijetnje invazijom na Grenland i nazivanja saveznika „kukavicama“ jer odbijaju pomoći u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, naveli su stručnjake da ovu situaciju opišu kao „najgoru krizu s kojom se NATO ikada suočio“.

Ivo Daalder, koji je od 2009. do 2013. bio američki predstavnik pri NATO-u, ovog je mjeseca izjavio kako je „teško zamisliti da bi ijedna europska zemlja sada mogla ili htjela vjerovati da će je Sjedinjene Države doći braniti“.

Samo nekoliko sati prije Trumpove objave, američki državni tajnik Marco Rubio razgovarao je s njemačkim ministrom vanjskih poslova Johannom Wadephulom o Iranu i važnosti osiguranja slobodne plovidbe u Hormuškom tjesnacu. Trump je u srijedu također objavio da je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te predložio „kratko primirje“ u Ukrajini.