Izrael planira napasti iranska naftna polja, a tržišta ne paničare. Zašto?

RIZIK od sukoba između Izraela i Irana testira povjerenje u stabilnost cijena nafte na globalnom tržištu, s obzirom na dugogodišnji utjecaj sukoba na Bliskom istoku.

Iako su sukobi u ovom naftom bogatom području često uzrokovali šokove na naftnom tržištu, trenutni sukobi izazivaju manje oscilacije cijena nafte, što je pozitivno za Bidenovu administraciju koja se suočava s političkim pritiskom zbog cijena goriva.

Proizvodnja nafte iz SAD-a, Brazila i drugih zemalja povećala je globalnu opskrbu, smanjujući ovisnost o nafti s Bliskog istoka, koju bi Iran mogao poremetiti. Međutim, cijene nafte su porasle nakon što je predsjednik Joe Biden priznao mogućnost napada na iranska naftna postrojenja.

Tržišta zasad mirna

Michael Knights, analitičar iz Washingtonskog instituta za bliskoistočnu politiku, izjavio je kako je utjecaj sukoba na cijene nafte bio minimalan tijekom posljednjih desetljeća, ali bi daljnja eskalacija sukoba mogla testirati tržište, piše Politico. Mogući izraelski napadi na iranska naftna polja i nuklearna postrojenja, te iranski odgovor, mogli bi uključivati napade na saudijska naftna polja ili zatvaranje Hormuškog tjesnaca.

Trgovci naftom zasad su reagirali suzdržano. Cijene su porasle za više od 5% na početku tjedna zbog upozorenja o iranskom napadu, ali su se brzo smirile jer je većina projektila uništena. Jučer su cijene ponovo porasle nakon Bidenovih izjava, dosegnuvši više od 73 dolara po barelu. Čak i uz širenje sukoba na susjedne naftne zemlje, cijene bi se mogle podići na 100 dolara po barelu, a cijene benzina u SAD-u na između 3.50 i 4.50 dolara po galonu.

Cijene nafte dosegle su vrhunac u ožujku 2022., kada su skočile na gotovo 124 dolara po barelu zbog ruske invazije na Ukrajinu, što je gurnulo cijene benzina na rekordnih 5.03 dolara po galonu. Međutim, rast proizvodnje u SAD-u i Južnoj Americi smanjio je ovisnost tržišta o nafti s Bliskog istoka.

Saudijska Arabija, zajedno s drugim proizvođačima nafte, ima rezervne kapacitete kako bi nadoknadila nestašice, dok Bijela kuća radi na zaštiti američkih potrošača od sukoba među proizvođačima. Saudijska Arabija mirno promatra trenutne sukobe, iako izražava zabrinutost zbog mogućeg pada cijena nafte ako OPEC+ ne prestane kršiti dogovorena ograničenja proizvodnje.

„Napad na iranska polja nafte ne bi uzrokovao veće šokove“

SAD bi mogao pokušati uvjeriti Izrael da se suzdrži od napada na iranska naftna polja, a analitičari procjenjuju da bi uništenje iranske naftne infrastrukture smanjilo globalnu opskrbu za manje od 2 milijuna barela dnevno, što bi se moglo nadoknaditi strateškim rezervama SAD-a ili Kine, tvrde analitičari.

Bidenova administracija koristi nedavni pad cijena nafte za obnavljanje američkih strateških rezervi, koje su smanjene nakon povlačenja više od 200 milijuna barela u 2022. godini zbog visokih cijena goriva.

Ako bi Iran odgovorio zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, cijene nafte mogle bi porasti do 101 dolara po barelu, prema analitičarima ClearView Energyja.

No, takav scenarij mogao bi biti pretjerano pesimističan. Iako kroz Hormuški tjesnac prolazi 20% globalnih zaliha nafte, razvijene su alternative koje bi smanjile utjecaj zatvaranja na globalnu opskrbu.

Zatvaranje Hormuškog tjesnaca ne bi bio kraj svijeta

Landon Derentz iz Atlantskog vijeća smatra da bi zatvaranje tjesnaca imalo ograničen učinak, s obzirom na alternative koje su dostupne. Analitičari se prisjećaju naftnih šokova iz 1970-ih, ali današnje tržište je manje ovisno o jednom izvoru opskrbe, kao što je pokazao napad na saudijsko postrojenje 2019. godine, nakon čega su cijene brzo stabilizirane.

Derentz zaključuje da je tržište izgradilo otpornost na rizike zahvaljujući povećanoj fleksibilnosti opskrbe i brzom oporavku Saudijske Arabije nakon prethodnih napada, što smanjuje strahove od velikih poremećaja na tržištu.