Dvije godine od početka rata Zapad mijenja plan. „Stanje na bojištu je zastrašujuće“

VLADIMIR Putin vjerojatno uživa u ovom trenutku.

Ne samo da je ruski predsjednik uspio ušutkati minhensku sigurnosnu konferenciju viješću o smrti svog glavnog političkog suparnika Alekseja Navalnog već je i postigao dobro odmjeren uspjeh na bojnom polju kad su tijekom vikenda njegove trupe konačno zauzele Avdijivku u istočnoj Ukrajini.

Prema riječima jednog sudionika konferencije u Münchenu, raspoloženje na okupljanju zapadne sigurnosne i diplomatske elite bilo je mračno. „Postoji osjećaj hitnosti, bez osjećaja akcije“, rekao je Jan Techau, njemački direktor u think tanku Eurasia za Politico. „Situacija je jako čudna“, dodao je.

Situacija nikad nije izgledala opasnije za Kijev

Dvije godine nakon Putinove sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, situacija nikad nije izgledala opasnije za Kijev, ali i za njegove susjede duž zapadne granice Rusije.

Američki republikanci, slijedeći naredbe bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, blokiraju isporuke oružja Ukrajini. Nakon što su zauzeli Bahmut i Avdijivku, ruske trupe sada pokušavaju pojačati svoju prednost u smjerovima Marinke, Robotinea, Kremine i Bahmuta, prema promatračima bojnog polja. Europski čelnici, unatoč tome što su postali glavni materijalni podupiratelji Ukrajine, ne uspijevaju popuniti prazninu u vojnoj opskrbi koju je ostavio SAD.

U međuvremenu Putin pojačava svoju kampanju zastrašivanja Zapada. U intervjuu s bivšim voditeljem Fox Newsa Tuckerom Carlsonom, ruski čelnik spomenuo je Poljsku više od desetak puta, stavljajući tu članicu NATO-a izravno u svoju viziju Velike Rusije, a zamjenik ruskog premijera počeo je prijetiti norveškom vodstvu otoka Svalbarda u Arktičkom oceanu.

Čelnici zemalja koje su najbliže Rusiji pripremaju se za mogući rat. Visoki švedski obrambeni dužnosnik rekao je svojim sunarodnjacima u siječnju da se „mentalno pripreme“ za rat, a ministri obrane Danske i Estonije upozorili su ranije ovog mjeseca da će Rusija vjerojatno početi testirati NATO-ovu predanost članku 5 u sljedećih pet godina.

„Ono što vidimo na bojištu je zastrašujuće“

Dužnosnik NATO-a u razgovoru za Politico je rekao da je prevladavajući stav unutar saveza da Ukrajina „nije pred kolapsom“ i da su „mračne najave pretjerane“. No, analitičari koji prate situaciju na bojnom polju nisu toliko uvjereni. „Ono što čujemo je zastrašujuće“, rekao je u siječnju visoki dužnosnik europske vlade. „Rizik od proboja Rusa je stvaran. Ne shvaćamo to dovoljno ozbiljno“, dodao je.

Možda je prerano reći da će Zapad izgubiti rat u Ukrajini, ali postaje sve jasnije da bi mogao, piše Politico. Dok Kijev i njegovi saveznici razmišljaju o jezivom popisu mogućnosti za nadolazeću godinu, uključujući pritisak ruskih saveznika, Irana i Kine, da izazovu Treći svjetski rat, vrijedi zastati na trenutak i zapitati se: Kako smo uspjeli ovdje?

Prema diplomatima, sigurnosnim dužnosnicima i stručnjacima s obje strane Atlantika koji su razgovarali s Politicom, odgovor na ovo pitanje djelomično leži u činjenici da je odgovor Zapada Rusiji, barem djelomično, diktiran strahom od nuklearnog sukoba, a ne proaktivnom strategijom pomoći Ukrajini da odbije osvajače.

„Sve je počelo na početku rata kada su se njemački kancelar Olaf Scholz i Administracija predsjednika Joea Bidena složili s ovim postupnim pristupom naoružavanju Ukrajine i sankcioniranju Rusije“, rekao je jedan visoki diplomat EU koji je želio ostati anoniman.

„Neke su vlade tvrdile: Moramo upotrijebiti svu snagu našeg kapaciteta odvraćanja protiv Rusije. Ali argument koji smo čuli zauzvrat bio je: Ne, ne želimo“, dodao je. „Postojao je strah u Bidenovoj i Scholzovoj administraciji od mogućnosti nuklearnog sukoba“, nastavio je diplomat. „Taj strah je u početku bio vrlo jak. To je oblikovalo reakciju svijeta“, kaže.

Nuklearne prijetnje

„Znamo da je Putin rekao bivšem britanskom premijeru Borisu Johnsonu da može napasti njegovu zemlju u roku od pet minuta“, rekao je Hunter Christie, viši znanstveni suradniku na Finskom institutu za međunarodne poslove. „Ako je to učinio Johnsonu, sasvim je moguće da je to učinio i Bidenu“, rekao je Techau i dodao „Postojala su prilično dobro informirana nagađanja o izravnoj nuklearnoj prijetnji Scholzu“.

„Ovdje postoji očit obrazac“, rekao je Hunter Christie. „Vidjeli smo to s tenkovima. Vidjeli smo to sa zrakoplovima. Vidjeli smo to s upozorenjima o tome kako se HIMARS može koristiti. Postoji opsesivna pažnja posvećena detaljima, upozorenjima o tome kako se to oružje može koristiti, iako su neka od razmatranja vojno apsurdna. Ono što ova opsesija prikriva je strah od pokretanja neke eskalacijske reakcije. To je razumljivo – nitko ne želi nuklearni rat“.

Gotovo dvije godine kasnije, Berlin i Washington još uvijek slijede isti plan, osim što je sada rasprava usredotočena na projektile dugog dometa koji bi pomogli Ukrajini da poremeti ruske linije opskrbe, točnije ATACMS američke proizvodnje i njemačke krstareće rakete Taurus.

Sve dok Navalni navodno nije umro dok je šetao sibirskim zatvorom, Scholz je odustajao od slanja projektila Taurus.

Navalnijeva smrt je puno toga promijenila

Čini se da je Navalnijeva smrt promijenila računicu. Mediji u Njemačkoj i SAD-u sada izvještavaju da se Biden i Scholz spremaju predati Ukrajini projektile Taurus i ATACMS. U tijeku su slične rasprave o korištenju ruske zamrznute imovine za pomoć Ukrajini — koja je trenutno obustavljena zbog protivljenja Njemačke i Belgije.

„Neki ljudi žive u iluziji da je ograničena podrška Ukrajini dovoljna da drži Rusiju na odstojanju i da situacija ne predstavlja stvarnu opasnost za EU“, rekao je Virginijus Sinkevičius, europski povjerenik iz Litve. „Ali mislim da je to apsolutno pogrešno. Sam rat, i kao humanitarna katastrofa i kao sigurnosni problem, vrlo je problematičan za EU“, dodaje.

„Nema strategije“, rekao je treći europski diplomat. „Stvari se jednostavno događaju. Kasnije je lako reći da je postojala strategija, sve je to bio dio plana. Ali to nikada nije bio slučaj“. Četvrti se diplomat složio. „Postoje slogani – ‘Sve dok je potrebno’, ‘Rusija ne može pobijediti’, takve stvari. Ali što išta od ovoga zapravo znači? To su stvari koje ljudi govore. Važno je što oni rade“, kaže.

Zapad mijenja ciljeve

U govoru na Münchenskoj konferenciji, Scholz je dao naslutiti kako Zapad tiho redefinira svoje ratne ciljeve u Ukrajini. Umjesto da kaže „Ukrajina će pobijediti“ ili „Rusija mora napustiti Ukrajinu“, njemački kancelar tvrdi da Putinu ne bi trebalo dopustiti da diktira uvjete mira u Ukrajini. „Neće biti diktiranog mira. Ukrajina to neće prihvatiti, a nećemo ni mi“, rekao je Scholz.

„Ovo je svakako mekše od ‘Ukrajina ne može izgubiti'“, rekao je Techau. „A u biti to znači zacementirati status quo“, zaključuje.