Operacija je krenula 6. srpnja, vrhunac se dogodio u subotu, ekspert: ‘Ljudi uopće nisu svjesni što se upravo događa‘
Napad na ruski tanker
X/
NOĆNI UDARVIDEO Ukrajinci napali brodove na Azovskom moru, ‘Mađar‘ poručio da nije gotovo: ‘Spremni za još?‘
OPERACIJA OD ŠEST SATIVIDEO Pogledajte kako su Britanci iznenadili Ruse, snimljen upad vojske na tanker
Ukrajinske snage od 6. srpnja napale su 90 ruskih naftnih tankera u Azovskom moru kao dio svoje snažne kampanje izolacije okupiranog poluotoka Krima. Ukrajinski Glavni stožer i zapovjednik ukrajinskih snaga za bespilotne sustave (USF), bojnik Robert „Mađar“ Brovdi, izvijestili su u nedjelju da su Ukrajinci tijekom noći sa subote na nedjelju napali 14 plovila u Azovskom moru, uključujući četiri trajekta i 10 tankera, koje Rusija koristi za prijevoz nafte i naftnih derivata zaobilaženjem zapadnih sankcija korištenjem starih i nesigurnih plovila tzv. flote u sjeni.
Zbog ovih udara, koji se nadovezuju na već za Rusiju katastrofalne dalekometne napade na rafinerije duboko na ruskom teritoriju, Kremlj je u petak bio prisiljen obustaviti plovidbu u Azovskom moru, točnije kroz kanal Don-Azov koji povezuje rijeku Don s Azovskim morem, kako je izvijestio Reuters. Brovdi je rekao da se ilegalna flota „primjetno smanjuje“ i više ne može koristiti Kerčki tjesnac, koji povezuje Azovsko s Crnim morem, prenio je The Guardian.
Ukrajinske snage započele su 6. srpnja intenziviranje napada na plovila u Azovskom moru kao dio napora da se spriječi sposobnost Rusije da se prilagodi udarima Ukrajine na kopnenu logistiku između Rusije i Krima, koji su uzrokovali ozbiljnu i raširenu nestašicu benzina na poluotoku, navodi u svojem najnovijem izvješću washingtonski think tank Institut za proučavanje rata (ISW).
Azovsko more – smrtonosna zamka za Ruse
Ukrajinski udari na ruske pomorske prijevoznike benzina tijekom proteklog tjedna predstavljaju novu fazu u ukrajinskim naporima da izolira okupirani Krim od ruske logističke mreže i poremeti ruske pomorske brodarske rute, posebno za naftne derivate i žitarice. Njemačka novinska agencija dpa u svojoj analizi ističe da je okupacijom kopnenog koridora koji vodi do Krima Moskva Azovsko more pretvorila u svoj unutarnji vodeni prostor, pogodan za opskrbu prve linije bojišnice. No, Kijev ga sada pretvara u smrtonosnu zamku za Ruse.
„Tehnološko ponižavanje [ruskog] carstva se nastavlja. Past će zbog Krima“, napisao je Brovdi na društvenim mrežama.
Prošlog tjedna ruski brodovi u Azovskom moru bili su pod neprekidnom vatrom. U ovoj se ukrajinskoj kampanji često radi o malim tankerima za unutarnju plovidbu koji, prema Brovdiju, pripadaju ruskoj tzv. floti u sjeni. Njihov je zadatak prevoziti gorivo do luka u Azovskom moru ili Kerčkom tjesnacu ili ga prebaciti na veće tankere. Pritom nisu opremljeni za djelovanje na često uzburkanom Crnom moru, ali plitko Azovsko more nije im bilo problem – sve do sada.
Razlog tome jest što su ukrajinski dronovi postali prava noćna mora za ruske pomorce. Većina njih su dronovi srednjeg dometa, vjerojatno u svojoj „ogoljenoj“ verziji, što znači da su napunjeni s manje eksploziva nego što je moguće kako bi se povećao njihov domet. Snaga eksplozije nije dovoljna da potopi brod, ali ako je most oštećen, brodom se ne može upravljati. Zbog dodatnih napada na ruske remorkere, Rusi tankere ne mogu odvući u luku. Na taj način Kijev pogoršava problem opskrbe gorivom za južno bojište ruskih snaga, prenosi Badische Zeitung agenciju dpa.
Radi se, kako se navodi, o idućoj fazi sofisticirane taktike Ukrajine usmjerene na iskorištavanje nadmoći u tehnologiji dronova kako bi oslabila neprijatelja na svim bojištima. U prvoj fazi Ukrajina je sustavno neutralizirala rusku protuzračnu obranu na Krimu i drugim okupiranim teritorijima. Budući da Rusi praktički nisu imali načina suprotstaviti se ukrajinskim dronovima, Ukrajinci su sustavno napadali njihove vojne objekte i zalihe goriva.
Kijev neće blokirati Krim! Plan je puno veći
Dronovi dugog dometa, poput Ljutog (Liutyi), otad su više puta ciljali velike rafinerije u zaleđu. Dronovi srednjeg dometa s dosegom do 300 kilometara nadziru ceste koje vode do prvih linija bojišnice i ciljaju ne samo vojna vozila, već i brojne cisterne s gorivom i manja skladišta na Krimu, u blizini regija Doneck i u Luhansk. Kijev pritom računa na prekid opskrbnih linija ruskih snaga kako bi zaustavio njihovo napredovanje i na kraju ih čak prisilio na povlačenje.
Operativni koncept
Krim, najveća opskrbna baza ruske vojske na jugu Ukrajine, već mjesecima osjeća teške posljedice nestašice goriva. Stalni ukrajinski napadi prisilili su tamošnje ruske vlasti da proglase izvanredno stanje. Rašireni su nestanci struje i vlada akutna nestašica benzina, a turistička industrija poluotoka doživjela je krah. Dpa ocjenjuje da situacija još nije kritična za okupacijske snage, ali prekidom pomorskog prometa preko Azovskog mora Kijev ponovno pojačava pritisak na Kremlj.
Azovsko more vitalni je plovni put koji povezuje Rusiju s istočnom Europom. Od ključne je ekonomske i vojne važnosti za Moskvu, koja ga koristi za prijevoz nafte, žitarica i drugih proizvoda poput čelika na međunarodna tržišta. The Guardian ističe da je sada zatvoreni kanal Don-Azov povezan s ruskom riječnom mrežom i Kaspijskim jezerom/morem. Ova izvozna ruta preko Kerča i Bosporskog tjesnaca u Turskoj zatvorena je.
Bivši ukrajinski ministar obrane, Andrij Zagorodnjuk, kaže da je Kremlj izgubio kontrolu nad „ključnim“ pomorskim koridorom. Navodi da blokada utječe na vojne brodove i plovila koja prevoze žito ukradeno iz okupirane južne Ukrajine i prolaze kroz luke Berdjansk i Mariupolj. „Kaspijsko more nema nikakve veze sa svjetskim oceanima. Pretvorilo se u jezero. Svi njegovi proizvodi – poljoprivredni, gnojivo, što god – prolaze kroz ovaj kanal i rijeku“, rekao je Zagorodnjuk. Ruska mala flotila u Kaspijskom moru također je zarobljena, dodao je, predviđajući daljnje napade na ruske brodove u i oko crnomorske luke Novorosijsk.
Ukrajinci desetkuju brodove Putinove ‘flote u sjeni‘. Cilj je jasan, a brojke su frapantne
Jevgenija Gaber, viša suradnica u think tanku Atlantsko vijeće, ističe da su napadi u Azovskom moru dio mnogo šire strategije koja uključuje izolaciju Krima i njegovo „pretvaranje u otok“. Opći cilj je, kako navodi, „progresivno degradirati sposobnost Rusije da održi ofenzivne operacije ometanjem logistike, opskrbe gorivom i prometne infrastrukture te odsijecanjem vojnih jedinica na jugu Ukrajine“. „Nema niti jedne rafinerije nafte koja sada nije pogođena. Pomorska logistika u Azovskom moru, sve se to uklapa u istu strategiju i operativni koncept, a to je strateška neutralizacija Rusije. Sigurna sam da ćemo vidjeti još dubokih udara na ruskom teritoriju“, rekla je Gaber za Guardian.
Phillips P. O’Brien, profesor strateških studija na Sveučilištu St Andrews, u članku koji je izvorno objavljen na njegovu biltenu na Substacku, a koji je u ponedjeljak objavio Asia Times, upozorava na nedovoljno prepoznatu važnost ukrajinskih operacija u Azovskom moru.
Rusko ‘jezero‘ postalo ukrajinsko
Kako navodi, određene vojne kampanje uvelike se preuveličavaju u svojoj važnosti, dok druge promaknu, ne dobivajući pažnju koju zaslužuju, često sve dok rat ne završi, te se pita događa li se upravo ovo potonje s događanjima u Azovskom moru. O’Brien ističe da se radi o pokušaju zaustavljanja ruskog pomorskog prometa u tom dosad relativno sigurnom vodenom području, koje ima niz strateških prednosti za Ukrajinu.
Kako navodi, Azovsko more trebalo je biti rusko „jezero“ – Rusi kontroliraju svaki centimetar obale uz njega od početka invazije punog opsega krajem veljače 2022. godine, a pristup njemu moguć je kroz samo uski Kerčki tjesnac, odnosno Kerčki (Krimski) most, koji povezuje Krim i rusko kopno. No sada je to, kako ocjenjuje, sve prije nego rusko jezero. Tijekom posljednjih nekoliko tjedana, kao znak da se njihova kampanja izolacije Krima nastavlja pojačavati, Ukrajinci su uvelike ubrzali kampanju potapanja ili oštećenja brodova pod ruskom kontrolom u tom vodenom području.
Stratešku važnost Azovskog mora, ističe, nije teško uočiti već jednostavnim pogledom na kartu. S obzirom na značajno smanjenu cestovnu i željezničku komunikaciju s Krimom, a Rusi su oprezni zbog prevelikog korištenja Kerčkog mosta za robe poput goriva, pokušaj dostave opskrbe Krimu brodom postaje jedina razumna alternativa.
Dok Ukrajinci navode da je barem jedan dio ove kampanje dio operacije „isključivanja“ Krima kako bi se izolirao poluotok, O’Brien upozorava kako to nije sve. Azov je često prva lokacija s koje se ukradeno žito iz Ukrajine i vlastito rusko žito otprema na svjetsko tržište. Procjenjuje se da do četvrtine svih pošiljki žitarica koje kontrolira Rusija ide kroz Azovsko more. Također, tu su i pošiljke nafte koje idu kroz Azov, a budući da globalne sankcije protiv Rusije u ovom području, čini se, malo pomažu u smanjenju isporuke ruske nafte, Ukrajina umjesto toga koristi svoje „kinetičke sankcije“.
Putin nakon 12 godina gubi ‘dragulj u kruni‘? ‘Ovo je sad najveća opasnost za režim!‘
Za malu vodenu površinu Azovsko more je od vrlo velike strateške važnosti za Moskvu, a njegova zaštita trebala bi biti vrlo visoki prioritet ruske vojske. No, umjesto toga, Rusija se bori za opstanak u ovom području, a Ukrajinci su, koristeći bespilotne letjelice i pomorske dronove, Azovsko more pretvorili u ukrajinsko jezero.
Operacija koja zahtijeva više pažnje
Zasad se, kako se navodi, čini da Rusi nemaju funkcionalan odgovor na ovu kampanju pa je pitanje mogu li uopće nešto učiniti kako bi promijenili dinamiku operacije Kijeva. Ako ne mogu, ova će kampanja dodatno ugušiti rusku opskrbu Krima i nanijeti stvarnu štetu ruskim pošiljkama žitarica i goriva upravo u trenutku kada rusko gospodarstvo vapi za više sredstava. Stoga je to, zaključuje O’Brien, strateški utjecajna kampanja koja se učinkovito vodi u pravo vrijeme i zaslužuje puno više medijske pozornosti nego što je dobiva.
Pitajući se sprema li se Ukrajina zapravo povratiti obalu Azovskog mora, iskusni ratni izvjestitelj i američki dopisnik Kyiv Posta Stefan Korshak naglašava da je Kijev proširio svoju kampanju protiv ruske „flote u sjeni“, infrastrukture goriva i pozadinske logistike, koncentrirajući sposobne jedinice u sektoru Zaporižja i testirajući nove taktike napada dronovima, dok se ključna zračna bitka zahuktava.
Prvi put u ratu, kako ističe, ukrajinske Snage bespilotnih sustava „nahuškale“ su svoje dronove na flotu tankera u sjeni u velikom stilu, sustavnom operacijom s ciljem gađanja i oštećenja što većeg broja ruskih tankera i teretnih brodova. Sve, kako ocjenjuje, ukazuje na to da ukrajinska operacija briljantno uspijeva jer su se ruske pomorske obrambene snage pokazale gotovo potpuno nespremnima za napad. A sve se to događa u, navodno, jednom od najbranjenijih zračnih prostora na svijetu – iznad Kerčkog tjesnaca.
No, drugi aspekt ukrajinske operacije, kako ističe, jest taj da je za svaki napad na brod negdje na Krimu ili jugozapadu Rusije postojao raspoređen ruski sustav protuzračne obrane, a koji su Ukrajinci ciljali i pogodili. Stoga Korshak zaključuje da se radi o velikoj pomorsko‑zračnoj operaciji koju su Ukrajinci očito planirali mjesecima i koju sada poprilično nemilosrdno provode.
