Ruski rat se vraća kući, što kažu Rusi? „Sad imam dva mobitela, znate na što mislim“
„Ispod nas, pod balkonom, nalazi se nadstrešnica. Dron je pao na nju, zapalio se i počeo je sukljati crni dim“, prisjetila se Elena. Soba u njezinom stanu na petom katu se zapalila. Ova 56-godišnja majka dvoje djece, koja nije željela otkriti svoje puno ime, ispričala je kako su ona i sin pohitali s kantama i loncima vode prema vatri.
No, kad su čuli eksploziju, shvatili su da moraju zgrabiti psa i pobjeći. Njezina zgrada u Zelenogradu bila je samo jedna od mnogih pogođenih u masovnom valu ukrajinskih napada dronovima 17. svibnja.
Rat se osjeća i daleko od bojišnice
Osim izravne prijetnje dronova, Rusi se suočavaju i s rastućim nestašicama goriva jer ukrajinski napadi na rafinerije nafte ograničavaju opskrbu. Vozači na Krimu, koji je pod ruskom kontrolom, ovog su se tjedna suočili s racionalizacijom benzina nakon što su ukrajinski udari ograničili isporuke. Istovremeno, slabljenje gospodarstva, nova ograničenja pristupa internetu i zabrinutost zbog državnog nadzora pridonose sve većem osjećaju nelagode.
Ukrajinski dronovi srušili su se na Sankt Peterburg, drugi najveći ruski grad i rodno mjesto predsjednika Vladimira Putina, samo nekoliko sati prije početka vodećeg poslovnog foruma Kremlja (SPIEF) u srijedu. Dok su tisuće sudionika stizale u grad, nebo su prekrili crni oblaci dima. Naglašavajući sposobnost Ukrajine da prodre duboko u ruski teritorij i poremeti svakodnevni život, stanovnicima Sankt Peterburga rečeno je da u subotu, posljednjeg dana foruma, ostanu kod kuće nakon još jednog napada dronovima.
Jedna stanovnica Kronstadta, lučkog grada u blizini Sankt Peterburga, ispričala je za CNN kako su zidovi njezine kuće podrhtavali od tri sata ujutro u subotu. Čula je dronove kako lete uokolo. „Bilo je nemoguće spavati. Zujanje je bilo tako glasno, bojala sam se da bi naša zgrada mogla biti pogođena“, rekla je, iako je znala da Ukrajinci vjerojatno ciljaju vojne objekte u blizini.
Podsjetnik na sukob koji se približava
Prema ruskim vlastima, 17. svibnja su u Moskovskoj oblasti poginule najmanje tri osobe nakon što je Ukrajina napala s više od 500 dronova. Onaj koji je pogodio Eleninu zgradu prouzročio je štetu na više katova, ali bez teže ozlijeđenih. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao je val napada „potpuno opravdanim“. „Ovaj put su ukrajinski dalekometni udari dosegnuli Moskovsku oblast i Rusima šaljemo jasnu poruku: njihova vlada mora okončati ovaj rat“, rekao je.
Elena kaže da je zahvalna što je živa. No i nekoliko dana kasnije, na mjestu prozorskog stakla zjapila je rupa, a obnovljeni zidovi bili su goli i nedovršeni, kao podsjetnik na sukob koji se nekim Rusima sada čini sve bližim. „Nadam se da ih više neće biti. Živi smo, to je najvažnije“, rekla je Elena i tiho dodala kako se nada da će rat uskoro završiti.
„Za vas rata nema, dragi Moskovljani“
Godine rata i sankcija oblikovale su pozadinu Elenine svakodnevice, a da je nisu u potpunosti poremetile, ostavljajući nasilje dalekim na način nezamisliv Ukrajincima. Alexandra Arkhipova, socijalna antropologinja koja istražuje rusko javno raspoloženje, rekla je za CNN da je nakon potpune invazije na Ukrajinu 2022. nastao neformalni društveni ugovor između Kremlja i stanovnika velikih ruskih gradova. Vlasti su, čini se, slale poruku: „Za vas rata nema, dragi Moskovljani“.
„Moskovski gradonačelnik uložio je golem napor kako bi se činilo da se rat ne događa. Bila je to svojevrsna obveza prema Moskovljanima: ‘Živite svoje živote, za vas rata nema'“, rekla je Arkhipova, koja živi u samonametnutom egzilu. Ona vjeruje da službene poruke sada pokazuju znakove napetosti, nakon što je država ograničila pristup internetu i blokirala popularne aplikacije poput WhatsAppa i Telegrama. „Povrh svega, sada su tu i dodatni porezi“, dodala je.
Arkhipova kaže da Rusi traže načine kako zaobići nove mjere, koje uključuju postupno uvođenje državne aplikacije za razmjenu poruka Max kao obveznog alata u javnom sektoru. Neki kupuju takozvane „burner“ telefone – poznate kao „MAXofoni“ – kako bi svoje privatne komunikacije držali odvojenima zbog straha od vladinog nadzora.
„Slaveni ubijaju Slavene“
Elenin susjed Maksim – koji također nije želio otkriti prezime – jedan je od onih s drugim mobitelom. „Gledajte, sad imam dva mobitela – jedan za MAX, a drugi je samo moj. Znate na što mislim“, rekao je. Bio je u svojoj dači kad je dron 17. svibnja pogodio zgradu. Kad se vratio, otkrio je da su vlasti provalile u stan kako bi procijenile štetu.
„Tko im je rekao da to smiju učiniti?“, rekao je, pokazujući na svoja ulazna vrata. Maksim je izrazio frustraciju što popravci ne napreduju dovoljno brzo i ogorčenje zbog narušavanja privatnosti. No, čini se da se njegov bijes proteže i izvan toga. „Ja sam napola Litavac. Cijela moja obitelj u Litvi jednostavno je šokirana time što Ukrajinci i Rusi ginu. To je najvažnije. Slaveni ubijaju Slavene“, rekao je. „Ja sam za to da se ovo završi. Neka požure, dovraga!“, dodao je.
Rastući umor od rata
Iako je mjerenje javnog mnijenja u Rusiji otežano, neovisna agencija Levada centar u travnju je otkrila da 62% ispitanika podržava prelazak na mirovne pregovore, dok je samo 27% reklo da bi se vojne operacije trebale nastaviti. Čini se da to odražava rastući osjećaj umora u glavnom gradu, gdje se rat polako približava.
U gradu Himkiju, oko 18 kilometara od središta Moskve, još jedan dron pogodio je stambenu zgradu. Pocrnjela rupa sada nagrđuje gornja dva kata nebodera koji gleda na trg sa spomenikom veteranu Drugog svjetskog rata i sudioniku onoga što Rusija naziva svojom „specijalnom vojnom operacijom“. Natpis na spomeniku glasi: „Čuvajući prošlost, branimo budućnost!“
Nadežda, koja je bila ispred zgrade kad je dron preletio, kaže da ju je bliski susret potresao. „Sada se trznem na sve, čak i ako samo neki klinci bacaju petarde. Jednostavno sam jako napeta“, rekla je. Jelena, koja je prolazila s 10-godišnjim sinom, ispričala je da ih je u noći napada probudilo zujanje dronova. „Zujanje jednostavno nije prestajalo“, rekla je. „Htjela bih mir. Htjela bih da se sve ovo uskoro završi.“
BBC u „ruskom Davosu“: Putin u dvorani glumi moćnog vođu, a vani udaraju dronovi
„Rusi su nepredvidiv narod“, izjavio je. „Radimo stvari koje nitko ne očekuje.“
Ono najdramatičnije isporučila je – Ukrajina
Možda je to i točno, piše u svojoj reportaži iz Sankt-Peterburga dugogodišnji BBC-jev politički reporter Steve Rosenberg. No, ove subote i srijede u rodnom gradu Vladimira Putina, ono neočekivano najdramatičnije je isporučila – Ukrajina.
Ukrajinske bespilotne letjelice napale su šire područje Sankt-Peterburga na dan otvaranja, ali i na sam dan zatvaranja Međunarodnog gospodarskog foruma (SPIEF), ključnog političko-ekonomskog događaja za Kremlj, kojeg Rusija pokušava predstaviti kao vlastiti Davos (godišnje okupljanje svjetskih lidera u švicarskom resortu).
Rosenberg ističe kako će trajna slika ovogodišnjeg foruma ostati golemi stup gustog crnog dima koji je u srijedu dominirao nebom iznad Sankt-Peterburga. Lokalni dužnosnici priznali su da su dronovi oštetili „infrastrukturu“, bez navođenja što je točno pogođeno, a svi pristigli delegati vidjeli su taj dim čim su zakoračili prema izložbenom centru na rubu grada.
Pismo Zelenskog i Putinov odgovor
Rijetko tko je mogao predvidjeti i ono što je uslijedilo na političkom planu, primjećuje BBC-jev reporter. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je otvoreno pismo Vladimiru Putinu u kojem je izrugivao ruskog čelnika zbog njegovih godina i ruskih neuspjeha u ratu, ali mu je istovremeno predložio sastanak u neutralnoj zemlji kako bi razgovarali o miru.
Odgovor predsjednika Putina? U tome, piše Rosenberg, nije bilo apsolutno ništa nepredvidivo. Čelnik Kremlja odbacio je ponudu, kritizirajući „bezobrazan“ ton pisma.
„Nije autor pisma taj kojemu moram odgovoriti, već naši vojnici na bojišnici… Poručujem im: samo naprijed, braćo!“, izjavio je Putin. Iz toga je, navodi Rosenberg, kristalno jasno da Vladimir Putin nije spreman okončati rat protiv Ukrajine – osim pod vlastitim uvjetima.
Dužnosnici ne pričaju s novinarima, samo citiraju šefa
Slušajući Putinov govor na plenarnoj sjednici foruma, Rosenberg primjećuje da je vidio točno onakvog Putina kakvog je i očekivao – beskompromisnog, bez imalo kajanja i čvrsto odlučnog u tome da projicira sliku snage i nepokolebljivog uvjerenja. Ruski je predsjednik pred gostima pokušao zračiti samopouzdanjem kada je riječ o ratu i ruskom gospodarstvu.
„Gospodarstvo se razvija usprkos ratu i sankcijama. Sve je stabilno“, ustvrdio je Putin. Unutar kongresne dvorane, praćen pljeskom poduzetnika, prijateljskih stranih dužnosnika i domaćih moćnika, ruski predsjednik doista može glumiti super-snažnog vođu. No, Rosenberg upozorava da njegov stvarni problem leži izvan te dvorane – u masovnim gubicima na ukrajinskom bojištu i ukrajinskim dronovima dugog dometa koji sada prodiru duboko u ruski teritorij.
„Kako kaže naš predsjednik…“
BBC-jev reporter pokušao je u kuloarima foruma razgovarati s visokim ruskim dužnosnicima o ratu, no njihovi su odgovori imali jednu zajedničku stvar: svi su doslovno citirali Kremlj.
„Rat traje već petu godinu. Mislite li da će uskoro završiti?“, pitao je Rosenberg Aleksandra Žukova, zamjenika predsjednika Dume, donjeg doma ruskog parlamenta. „Mogu odgovoriti samo riječima našeg predsjednika. On je rekao da se ova situacija mora ubrzo riješiti“, uzvratio je zastupnik.
Kada je guvernera Smolenjske oblasti, Vasilija Anohina, podsjetio da su dronovi ovaj tjedan pogodili Sankt-Peterburg, a ranije i njegovu regiju, guverner je automatski počeo: „Kako kaže naš predsjednik, naši neprijatelji nas, nažalost, pokušavaju povrijediti.“
Umjesto zapadnih investitora – Trumpov prijatelj i roboti koji boksaju
Rusko gospodarstvo itekako trpi štetu. Iako nema znakova neposrednog sloma, rat i sankcije stvaraju golem pritisak, a rast je zaustavljen u većini sektora. Ruski ekonomisti u neformalnim razgovorima otvoreno govore o „stagnaciji“ i „padu“. No, sjajni štandovi i skupocjene prezentacije na forumu u Sankt-Peterburgu pokušali su prikazati znatno uljepšanu sliku stvarnosti.
Kirill Dmitriev, Putinov specijalni izaslanik za strana ulaganja, priznao je Rosenbergu u razgovoru da su kamatne stope „malo previsoke“, ali je odmah dodao kako se rusko gospodarstvo pokazalo otpornim u posljednjih pet godina, što su mnogi zapadni analitičari smatrali nemogućim. Neki ruski poduzetnici, poput Germana Galperina, u sankcijama čak vide priliku, ističući da Rusi zbog promjene stavova u inozemstvu sada masovno ostaju na odmoru u domovini, što potiče domaći turizam.
Za razliku od uličnog čarobnjaka s početka priče, Kremlj ne može trikom stvoriti novac iz zraka kako bi pokrpao proračunski deficit. No, uspjeli su, primjećuje Rosenberg, „stvoriti“ neke goste koji privlače pažnju.
„Donosim vam velike pozdrave od vašeg prijatelja, predsjednika Trumpa“, poručio je Putinu Rodney Mims Cook Jr., predsjednik Američke komisije za likovnu umjetnost koji trenutno nadzire kontroverzni projekt dvorane u Bijeloj kući.
Rusija je trijumfalno razglasila njegov dolazak, tvrdeći da on predvodi prvo službeno američko izaslanstvo na forumu nakon deset godina. Ipak, iz američkog State Departmenta nije bilo nikakvih fanfara. „Nisam upoznat s delegacijom koja je otišla. Znam za događaj, ali ne vjerujem da je riječ o službeniku na visokoj razini“, hladno je poručio američki šef diplomacije Marco Rubio.
Igračka koja se ljulja, ali ne pada
Hodajući izložbenim dvoranama, BBC-jev reporter uočio je eklektičan miks svega i svačega – od robota koji boksaju do baka koje pjevaju i plešu. Ipak, jedna od najupečatljivijih instalacija bila je divovska ruska igračka „nevaljaška“ (babuška-vanka-stanka). Riječ je o igrački s utegom u zaobljenom dnu koja se, kako znaju generacije ruske djece, divlje ljulja, ali nikada ne pada.
Rosenberg zaključuje kako ruske vlasti žele da svijet promatra njihovu zemlju upravo kroz tu sliku – kao divovsku igračku koja se jako ljulja pod naletima sankcija i četverogodišnjeg rata, ali odbija pasti.
To je svakako prkosna slika koju Kremlj želi poslati u svijet, ali novinar BBC-ja na kraju postavlja ključno pitanje: je li nestabilna igračka koja se neprestano ljulja u ratnom vihoru doista najbolja reklama za privlačenje dugoročnih stranih investicija? Za biznis vrijedi sasvim drugo pravilo – što manje ljuljanja, to bolje.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.