Rusija zabranjuje izvoz goriva. Razlog je ukrajinska nova strategija

RUSIJA zabranjuje izvoz goriva do kraja godine jer su benzinske postaje diljem zemlje, ali i na okupiranim područjima, sve češće prazne zbog ukrajinskih napada dronovima.

Kijev je pojačao udare na ruske rafinerije, crpne stanice i vlakove s gorivom tijekom ljeta, kada je potražnja tradicionalno najveća jer ljudi više putuju na odmore. Cilj je bio poremetiti opskrbne lance.

Iako su ruski dužnosnici u početku nestašice objašnjavali “logističkim razlozima” i obećavali da će benzin i dizel uskoro ponovno teći, nestašice su se posljednjih tjedana samo pogoršale.

Zabrana izvoza produljena do kraja godine, proširena i na dio izvoza dizela

Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo priopćilo je da je ovaj tjedan pogodilo više ruskih postrojenja za proizvodnju goriva i crpnih stanica, uključujući i veliku rafineriju u Baškiriji, na jugu Rusije, kojom upravlja Gazprom.

Najnovija zabrana izvoza posljednji je pokušaj Kremlja da se nosi s nestašicama. Moskva je najprije u ožujku zabranila dio izvoza benzina, da bi u srpnju proširila zabranu na sve velike proizvođače.

Jučer je ruski potpredsjednik vlade Aleksandar Novak objavio da će embargo biti produžen do kraja godine te da će zabrana obuhvatiti i dio izvoza dizela.

„Blagi manjak“ i ruski prihodi

Prema državnoj agenciji TASS, Novak je priznao da postoji “doista blagi manjak naftnih derivata”, ali je rekao da se on “pokriva akumuliranim zalihama”.

Rusija je među najvećim svjetskim proizvođačima dizela, a njegov izvoz važan je izvor prihoda za državni proračun.

„Sankcije koje najbrže djeluju“

Proruske novine Izvestija izvijestile su da su benzinske postaje u nekoliko regija počele ograničavati prodaju benzina i dizela, dopuštajući kupcima da kupe samo određenu količinu.

Ruska vlada uvelike ovisi o prihodima od nafte i plina, koji čine otprilike trećinu saveznog proračuna i ključni su za financiranje rata. Stoga su napadi na naftnu infrastrukturu logičan korak za Kijev, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao ih je „sankcijama koje djeluju najbrže“.

Krim u najvećim problemima

Najgore je stanje na Krimu, ukrajinskom poluotoku na jugu koji je Rusija nezakonito anektirala 2014. godine. Privatni poslovni list Kommersant izvijestio je prekjučer da je otprilike polovica benzinskih crpki na Krimu izvan funkcije zbog nestašica.

Situacija je toliko loša da je i ruski nametnuti guverner okupiranog Krima priznao pravi razlog, rekavši da je problem u “smanjenoj proizvodnji” na ruskim rafinerijama, iako nije spomenuo stvarni uzrok – rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine.

Redovi, prazne pumpe i sarkazam

Na društvenim mrežama pojavile su se snimke i fotografije dugih redova automobila pred rijetkim crpkama koje još imaju goriva. Popularni Telegram kanal Crimean Wind, koji objavljuje informacije s terena, izvijestio je u srijedu da je Sevastopol, najveći grad na Krimu, potpuno ostao bez benzina.

Naveli su da su, kada su na jednu crpku u gradu stigla dva cisterne, gotovo odmah nastali ogromni redovi automobila. Za samo nekoliko sati cisterne su bile prazne. Kanal je dodao da se benzin sada prodaje za otprilike trećinu više nego prošlog mjeseca.

„Još nema redova za sijeno, a cijene konja i magaraca stabilne su“, poručili su sarkastično s tog kanala.