Nizozemski obavještajci: Rusija naširoko koristi kemijsko oružje u Ukrajini
NIZOZEMSKE obavještajne agencije prikupile su dokaze o raširenoj ruskoj upotrebi zabranjenog kemijskog naoružanja u Ukrajini, uključujući bacanje agensa za gušenje iz dronova na rovove, objavili su u petak nizozemski ministar obrane i šef vojne obavještajne agencije.
Ministar Ruben Brekelmans pozvao je na strože sankcije prema Moskvi. „Glavni zaključak je da možemo potvrditi da Rusija intenzivira svoju upotrebu kemijskog naoružanja“, rekao je Brekelmans.
„Ta je intenzifikacija zabrinjavajuća jer je dio trenda kojeg primjećujemo već nekoliko godina, da rusko korištenje kemijskog naoružanja u ovom ratu postaje normalizirano, standardizirano i rašireno“.
Nizozemski obavještajci otkrili su navodno korištenje klorpikrina, zabranjenog agensa koji je prvi put koristila Njemačka tijekom Prvog svjetskog rata. Šef nizozemske vojne obavještajne agencije (MIVD) Peter Reesink rekao je da je to otkriveno na temelju njihove neovisne istrage.
Rusija sve odbacuje
I SAD je u svibnju prošle godine optužio Rusiju da koristi klorpikrina, a Ukrajina tvrdi da je neprijateljska vojska koristila zabranjeno kemijsko oružje nekoliko tisuća puta. Rusija to odbacuje, a glasnogovornica njezinog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova u srijedu je tvrdila da su ruske službe na istoku zemlje otkrile skladište eksploziva s klorpikrinom.
Organizacija za zabranu kemijskog naoružanja (OPCW), agencija sa sjedištem u Den Haagu i 193 članica, prošle je godine objavila da prvotne optužbe dviju strana nisu dovoljno dokazane. Od OPCW-a zasad nije zatraženo da provede istragu, a zahtjev mora doći od neke od članica.
Brekelmans tvrdi da su najmanje tri smrtna slučaja Ukrajinaca povezana s upotrebom kemijskog naoružanja, a da je više od 2,5 tisuća ozlijeđenih na bojištu izvijestilo o simptomima sličnim trovanju takvim oružjem.
Trump: Jako sam razočaran Putinom
AMERIČKI predsjednik Donald Trump izjavio je jutros da je razočaran telefonskim razgovorom s Vladimirom Putinom jer se ne čini da ruski predsjednik želi zaustaviti rat protiv Ukrajine, te dodao da će danas razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Američki pokušaji da diplomatskim putem okončaju ruski rat u Ukrajini uglavnom su zašli u slijepu ulicu, a Trump se suočava sa sve snažnijim pozivima, uključujući i od nekih republikanaca, da pojača pritisak na Putina kako bi on počeo ozbiljno pregovarati.
Nakon jučerašnje razgovora s Putinom, Trump planira danas razgovarati sa Zelenskim, rekao je novinarima nakon povratka u Washington s putovanja u Iowu.
„Jako sam razočaran razgovorom koji sam danas vodio s predsjednikom Putinom… jako sam razočaran“, rekao je Trump. „Samo kažem da ne mislim da želi stati, i to je loše.“
Ruski napadi nastavljeni unatoč razgovorima
Dvojica čelnika nisu razgovarala o nedavnoj stanci u nekim američkim isporukama oružja Kijevu tijekom gotovo sat vremena dugog razgovora, pokazao je sažetak koji je dao Putinov pomoćnik Jurij Ušakov.
U roku od nekoliko sati nakon završetka poziva, ruski napad dronovima izazvao je požar u stambenoj zgradi u sjevernom predgrađu Kijeva, rekli su ukrajinski dužnosnici, što ukazuje da nema promjena u ruskom vođenju rata.
U samom Kijevu, Reutersovi svjedoci izvijestili su o eksplozijama i stalnoj vatri iz strojnica dok su se postrojbe protuzračne obrane borile protiv dronova iznad glavnog grada, a u ruskom granatiranju poginulo je petero ljudi na istoku.
„Nisam uopće postigao nikakav napredak s njim“, rekao je Trump jučer novinarima.
Pitanje američke vojne pomoći Ukrajini
Zelenski je ranije tijekom dana rekao novinarima u Danskoj da se nada da će već u petak razgovarati s Trumpom o stanci u nekim isporukama oružja koja je prvi put objavljena ovog tjedna.
Obraćajući se novinarima dok je napuštao Washington i odlazio u Iowu, Trump je rekao da „nismo“ potpuno zaustavili protok oružja, ali je okrivio svog prethodnika, Joea Bidena, za slanje toliko oružja čime se riskira slabljenje američke obrane.
„Dajemo oružje, dali smo toliko oružja. Ali nastavljamo davati oružje“, rekao je, pa dodao: „I surađujemo s njima i pokušavamo im pomoći, ali nismo potpuno prestali. Znate, Biden je ispraznio cijelu našu zemlju dajući im oružje, a mi moramo osigurati da imamo dovoljno za sebe.“
Diplomatska prepirka dolazi u trenutku kada su niske zalihe potaknule SAD da pauziraju isporuke određenog ključnog oružja Ukrajini, rekli su izvori ranije za Reuters, baš dok se suočava s ruskom ljetnom ofenzivom i sve većim napadima na civilne ciljeve.
Putinovi uvjeti za prekid rata
Putin je, sa svoje strane, nastavio tvrditi da će zaustaviti svoju invaziju samo ako se riješe „korijenski uzroci“ sukoba, koristeći ruski izraz za pitanje proširenja NATO-a i zapadne podrške Ukrajini, uključujući odbacivanje bilo kakve ideje o pridruživanju Ukrajine NATO savezu.
Ruski čelnici također nastoje uspostaviti veću kontrolu nad političkim odlukama donesenim u Kijevu i drugim istočnoeuropskim prijestolnicama, rekli su čelnici NATO-a.
Pauza u isporukama američkog oružja iznenadila je Ukrajinu i izazvala je široku zbrku oko Trumpovih trenutnih stavova o sukobu, nakon što je prošli tjedan rekao da će pokušati dati sustav proturaketne obrane Patriot na korištenje Kijevu.
Ukrajinski čelnici pozvali su u srijedu vršitelja dužnosti američkog izaslanika u Kijevu kako bi naglasili važnost vojne pomoći Washingtona i upozorili da bi pauza u isporukama oružja oslabila sposobnost Ukrajine da se brani od Rusije.
Potez Pentagona slabi obranu Ukrajine
Potez Pentagona znači smanjenje isporuka obrambenih projektila Patriot na koje se Ukrajina oslanja za uništavanje brzih balističkih projektila, izvijestio je Reuters u srijedu.
Ušakov je rekao da se, premda je Rusija otvorena za nastavak razgovora sa SAD-om, bilo kakvi mirovni pregovori moraju odvijati između Moskve i Kijeva.
Taj komentar dolazi usred nekih znakova da Moskva pokušava izbjeći trostrani format za moguće mirovne pregovore. Rusi su zamolili američke diplomate da napuste sobu tijekom takvog sastanka u Istanbulu početkom lipnja, rekli su ukrajinski dužnosnici.
Ukrajinci: U ogromnom ruskom napadu na Kijev korišteni dronovi proizvedeni u Kini
UKRAJINSKE vlasti tvrde da su u noćašnjem ruskom napadu na Kijev korišteni dronovi proizvedeni u Kini. Ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha rekao je da ostaci bespilotnih letjelica koje su srušene iznad glavnog grada pokazuju kako su neki od njih izrađeni u Kini.
Oštećena zgrada kineskog konzulata
„Ne postoji bolja metafora za to kako Rusija širi svoj rat – koristi iransko oružje i kineske proizvođače da udara po Ukrajincima“, rekao je Sibiha.
Dodao je kako posebnu ironiju vidi u tome što je zgrada kineskog konzulata u Odesi nedavno oštećena u jednom od ruskih napada.
Ruske snage su noćas izvele višesatni napad projektilima i dronovima na ukrajinsku prijestolnicu, pri čemu su pogođeni stambeni dijelovi grada i civilna infrastruktura. Lokalni dužnosnici javljaju da je nakon udara na više lokacija u Kijevu izbio požar.
Napad se dogodio manje od 12 sati nakon telefonskog razgovora predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
„Rusija je teroristička država“
Prema informacijama gradskih vlasti, pogođeno je najmanje 13 lokacija diljem Kijeva, a ozlijeđeno je najmanje 19 ljudi. Četrnaest osoba prevezeno je u bolnicu.
Načelnik Vojne uprave Kijeva Timur Tkačenko izjavio je da su diljem grada izbili požari te je pozvao građane da zatvore prozore zbog „opasnih produkata izgaranja“ u zraku.
„Rusija, teroristička država, ostavila je pustoš za sobom“, poručio je Tkačenko na Telegramu. „Rusi ne donose ništa osim terora i ubojstava. To je činjenica.“
Sazvan sastanak „koalicije voljnih“, vode ga Macron i Starmer
BRITANSKI premijer Keir Starmer i francuski predsjednik Emmanuel Macron supredsjedat će sastankom „koalicije voljnih“ idući četvrtak putem videokonferencije iz zračne baze Northwooda u blizini Londona, kako bi ojačali obrambene sposobnosti Ukrajine protiv Rusije, objavila je u petak Elizejska palača.
Sastat će se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem i drugim čelnicima, uključujući njemačkog kancelara Friedricha Merza i talijansku premijerku Giorgiju Meloni, koji će se istovremeno sastati u Rimu na konferenciji o obnovi Ukrajine, kao i s drugim dužnosnicima u drugim glavnim gradovima, objavio je ured francuskog predsjednika.
„Svakako će se raspravljati o tome kako ozbiljno održati borbenu sposobnost Ukrajine“, osigurati „obnovu ukrajinske vojske“ i rasporediti „mirovne snage u okviru primirja kada za to dođe vrijeme“, podijelili su iz Elizejske palače.
Cilj je ovih mirovnih snaga, koje su još uvijek samo u teoriji, jamčiti sigurnost Ukrajine nakon eventualnog primirja kako bi se odvratilo novu rusku ofenzivu.
Kako povećati pritisak na Rusiju
Europljani, od kojih bi snage uglavnom bile sačinjene, ne žele biti na prvim crtama bojišnice i stoga se prvenstveno oslanjaju na ukrajinske snage kako bi spriječile Ruse da prošire ili nastave neprijateljstva jednom kad prestanu.
Ideja je stoga ojačati ukrajinsku vojsku i dovesti je do standarda NATO-a kako bi postala dovoljno moćna u odvraćanju Moskve. Koalicija kijevskih saveznika, više od trideset zemalja, također je osmišljena kako bi vratila Europu u diplomatsku igru.
U četvrtak će se rasprava usredotočiti i na to „kako povećati pritisak na Rusiju da prihvati bezuvjetno primirje, koje ona dosljedno odbija“, naglasila je Elizejska palača.
U jednom od rijetkih priznanja nemoći, američki je predsjednik Donald Trump u četvrtak priznao da nije postigao „nikakav napredak“ prema okončanju rata u Ukrajini, tijekom telefonskog poziva s ruskim kolegom Vladimirom Putinom.
Razgovor Putina i Trumpa dogodio se dan nakon što je Washington najavio pauzu u isporuci određenog oružja Ukrajini, što Kijev potencijalno dovodi u težak položaj u vrijeme kad ruske trupe nastavljaju napredovati na prvim crtama bojišnice.
Kremlj je u petak izjavio da u ovoj fazi „nije moguće“ „postići“ svoje ciljeve u Ukrajini diplomatskim putem, nastavljajući svoju ofenzivu velikih razmjera.