Rusija pojačava prijetnje Ukrajini. Zašto baš sada?

Novo opravdanje za stare prijetnje

Iako ovakve prijetnje zvuče zlokobno, postavlja se pitanje najavljuje li Moskva doista novu fazu rata. Iz ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova ističu kako prijetnje same po sebi nisu novost jer Rusija već više od četiri godine, iz tjedna u tjedan, gađa ukrajinske gradove i naselja. Procjenjuju da „ukupna razina sigurnosnih prijetnji koje Rusija predstavlja za Kijev i druge gradove ostaje ista kao i prethodnih mjeseci i godina“.

Ono što se promijenilo jest jezik kojim se Kremlj koristi kako bi opravdao napade, a sve je povezano s jednim konkretnim događajem. Moskva je optužila Ukrajinu da je prošli tjedan u napadu na Starobilsk u Luhanskoj oblasti namjerno ubila 21 studenta. Ukrajina i dalje tvrdi da je pogodila vojni objekt na teritoriju pod ruskom okupacijom. Međutim, Moskva taj incident, za koji tvrdi da je bio namjerni napad na civile, sada prikazuje kao legitiman povod za odmazdu.

Ukrajinska prijestolnica meta je redovitih napada još od početka ruske invazije u veljači 2022. godine, no takvi udari rijetko su zahtijevali ovakva objašnjenja. Rusija također nije pokazivala pretjerano žaljenje zbog civilnih žrtava koje je sama uzrokovala u Ukrajini.

Analitičari: Frustracija u Kremlju i pokušaj skretanja pozornosti

Vojni analitičar i bivši ukrajinski obavještajac Ivan Stupak smatra da je zaoštravanje retorike znak da se Moskva muči s kontrolom narativa o ratu. „Kada imate probleme s gospodarstvom i unutar ruskog društva, stvara se pritisak za osvetom“, kaže on.

Andrij Kovalenko iz ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu vjeruje da, osim napada u Luhansku, postoje i drugi razlozi za prijetnje. Prvi je, kaže, nedostatak ruskog uspjeha na bojišnici. „U nedostatku strateških rezultata na bojišnici, Kremlj pokušava izvršiti psihološki pritisak na Ukrajinu“, dodaje.

Kovalenko smatra da se pritisak vrši i na ukrajinske saveznike, što se očituje u upozorenju diplomatima da napuste Kijev. Snažna europska podrška Ukrajini, kako politička tako i vojna, u Kremlju se dugo smatra velikom preprekom ostvarenju ratnih ciljeva. Treći razlog je, prema Kovalenku, „pokušaj da se skrene pozornost s ukrajinskih dalekometnih udara na ruski teritorij i s vlastite nesposobnosti da obrane svoj teritorij, uključujući Moskvu“.

Rat se ne odvija po planu Moskve

Ukratko, rat, koji ulazi u svoju petu godinu, trenutno se ne odvija u smjeru koji Moskva priželjkuje. Institut za proučavanje rata (ISW) sa sjedištem u Washingtonu procijenio je da se „karakter rata mijenja u korist ukrajinskih snaga – barem zasad“. U izvješću se navodi da Rusija gubi više vojnika za manje teritorijalne dobitke, a njezini gubici već pet mjeseci premašuju broj novih regruta.

Pritisak u Moskvi raste. Nigel Gould-Davies iz Međunarodnog instituta za strateške studije kaže da se Rusija, „suočena sa sve većim industrijskim i ljudskim ograničenjima, uskoro mora odlučiti hoće li prisilno mobilizirati svoje gospodarstvo i društvo“. Prisiljavanje ljudi na prijavu u vojsku, ističe on, „izazvalo bi velike poremećaje i bilo bi vrlo nepopularno“ te bi moglo predstavljati golem rizik za stabilnost Rusije.

Kijev pod novim napadima, nedostaje protuzračne obrane

No, ništa od toga ne umanjuje prijetnju s kojom se suočava Ukrajina. Kijev se još oporavlja od posljednjeg ruskog „osvetničkog napada“ tijekom vikenda, kada je Rusija lansirala gotovo 600 dronova i 90 projektila, većinom usmjerenih na glavni grad. Ukrajinska protuzračna obrana uništila je većinu dronova, no 35 projektila ipak je pogodilo svoje ciljeve.

U bombardiranju je zabilježena i rijetka upotreba najmanje jednog ruskog hipersoničnog projektila Orešnik, opremljenog sa šest bojnih glava, kojeg je iznimno teško srušiti konvencionalnim sustavima protuzračne obrane. Analitičar Stupak kaže da se taj projektil primarno koristi „u propagandne svrhe“. Do sada su, navodi, ruski Orešnici nosili samo inertne bojeve glave i uzrokovali ograničenu štetu.

Ipak, Kijev bi se teško nosio s ponovljenim napadima ovakvih razmjera. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovio je svoje apele saveznicima za slanje više sustava protuzračne obrane. Jurij Ihnat, glasnogovornik ukrajinskih zračnih snaga, kaže da glavni problem ostaje „ograničen broj raketa presretača kojima raspolaže ukrajinska protuzračna obrana“. Sustavi Patriot američke proizvodnje i dalje su jedino učinkovito oružje za obaranje ruskih balističkih projektila, a njih nema dovoljno.

Možda postoje znakovi da Rusija postaje sve očajnija, no i za Ukrajinu i za njezine saveznike, to može biti samo dodatni razlog za zabrinutost.