Prodaja Aljaske

1867. godine Sjedinjene Američke Države kupile su Aljasku, što je jedan od najvažnijih događaja u povijesti te zemlje, koji je imao dalekosežne posljedice i za globalnu politiku. Ovaj teritorij, koji danas čini najveću saveznu državu SAD-a, nekoć je bio u posjedu Ruskog Carstva, no prodan je iz geopolitičkih razloga.

Ruska Amerika

Aljasku su otkrili Rusi u ranom 18. stoljeću kad su zaposlili danskog istraživača Vitusa Beringa da otkrije postoji li kopneni put do Sjeverne Amerike. Vitus je dao cijeli život kako bi istražio tu regiju, a na kraju je i ustanovio da Aziju i Ameriku dijeli morski prolaz. Taj prolaz danas nosi njegovo ime.

Do kraja 18. stoljeća na Aljasci su boravili ruski trgovci i misionari koji su tamo gradili crkve. Situacija je ostala ista tijekom prve polovine 19. stoljeća, a onda je nastupio rat u Europi.

Krimski rat prouzrokovao je krizu

Rusko Carstvo zaratilo je s Osmanskim zbog poluotoka u Crnom moru započevši Krimski rat, u kojem će Rusija izgubiti. Rusija nije izgubila samo zato što je kasnila u modernizaciji za ostatkom Europe već i jer su Osmanskom Carstvu u pomoć uskočile Francuska, Pijemont i njihov najveći neprijatelj Britansko Carstvo.

Rusija je nakon Krimskog rata bila u rasulu: nije bilo novca za vojsku, trebalo se nositi s društvenim posljedicama gubitka rata, a modernizaciju nitko nije mogao platiti. Osim toga, Rusi su se bojali da bi Britanci, kad su namirisali krv, mogli ugroziti njihove granice negdje drugdje. Kako se Aljasku teško moglo braniti jer je bila daleko od ruske mornarice, odlučeno je da će zemlju prodati, a novac iskoristiti za modernizaciju.

U proljeće 1867. godine dogovorena je kupovina, a na današnji dan Aljaska je službeno postala dio američkog teritorija. SAD je platio 7.2 milijuna dolara, što je kao 129 milijuna dolara u današnje vrijeme. Reakcije u SAD-u bile su uglavnom pozitivne i govorilo se da će teritorij poslužiti Amerikanci da prošire svoju trgovinu na Daleki istok.

Umjesto trgovine, Amerikanci su tamo pronašli nešto još bolje

Međutim, u idućih trideset godina nije se puno toga promijenilo. I dalje se radilo o siromašnoj, zabačenoj zemlji, odvojenoj od svih važnih svjetskih centara. Onda je krajem 19. stoljeća u kanadskoj pokrajini Yukon pronađeno zlato, što je izazvalo velike migracije na sjever, a mnogi lovci na zlato našli su ga i u istočnim predjelima novog američkog teritorija.

Zlatna groznica pojačala je useljavanje, no ne može se ni približno mjeriti s drugim valom naseljavanja Aljaske, koji se dogodio tijekom 1960-ih i 1970-ih kad su tamo pronađena ogromna nalazišta nafte. Otkriće nafte na Aljasci još je veći događaj nego američka kupovina teritorija, a zemlja i danas živi od prihoda naftne industrije.