Ukrajinski protunapad otkriva ruske slabosti. „Sad je jasno zašto Putin čeka Trumpa“

Dok mirovni pregovori koje podržava američki predsjednik Trump stoje, Rusija pokušava prikazati svoju pobjedu kao neizbježnu, no nedavne analize pokazuju drugačiju sliku.

Gubici Kremlja premašili su milijun vojnika, a iscrpljujuće ofenzive napreduju tek nekoliko desetaka metara dnevno.

„Putin povlači očajničke poteze. Nada se da će mu Trump pomoći“

Ukrajina je istovremeno oslobodila Kupjansk na sjeveroistoku i nekoliko sela u regiji Zaporižja, dok dalekometni udari i zapadne sankcije smanjuju cijenu ruske nafte ključne za financiranje rata, piše Wall Street Journal.

Seth Jones, voditelj odjela za obranu i sigurnost pri Centru za strateške i obavještajne studije (CSIS), smatra da ruski predsjednik Vladimir Putin upravo zato nudi ekonomske sporazume Trumpu – kako bi ga naveo da prekine potporu Ukrajini ili prisilio Kijev na predaju teritorija koji ruska vojska nije uspjela osvojiti.

„To je njegov očajnički potez u ratu koji vojno ne može dobiti“, rekao je Jones o Putinu. „Njegova stvarna nada je da će mu Sjedinjene Države priskočiti u pomoć.“

Rusiji kronično nedostaje vojnika. Nije ni Ukrajina u boljoj poziciji

Prema podacima CSIS-a, ruski vojni gubici dosežu oko 1,2 milijuna ljudi, od čega je čak 325.000 ubijeno, što je više nego dvostruko više od ukrajinskih žrtava.

Iako je Rusija dugo uspijevala privlačiti dobrovoljce visokim plaćama, postoje naznake da novačenje više ne može pratiti tempo gubitaka.

Glavni zapovjednik ukrajinske vojske, general Oleksandr Sirski, izjavio je prošlog tjedna da Rusija u 2025. godini nije uspjela nadoknaditi svoje gubitke na bojištu.

I neki zapadni obrambeni dužnosnici zaključili su da rusko novačenje posustaje. U posljednja tri mjeseca Rusija je mjesečno unovačila između 30.000 i 35.000 vojnika, no u istom je razdoblju više vojnika ubijeno ili ranjeno, tvrdi jedan zapadni dužnosnik.

Analitičari smatraju da je nedostatak vojnika jedan od razloga zašto Moskva teško ostvaruje značajnije prodore, iako ima dovoljno snaga za održavanje postojećih operacija.

„Rusija je u ovom ratu dulje nego u Drugom svjetskom ratu“

I Ukrajina se bori s nedostatkom ljudstva. „Postoje naznake da Rusi ne novače jednakim intenzitetom, ali i dalje novače više od Ukrajinaca“, rekao je general-bojnik Pekka Turunen, šef finske vojne obavještajne službe.

Rat je uzeo danak, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski priznao je smrt 55.000 ukrajinskih vojnika. Stanjene pješačke linije oslanjaju se na dronove i topništvo kako bi zaustavile rusko napredovanje. Međutim, ofenzivne operacije zahtijevaju više ljudstva za održavanje obrane, dok Ukrajina nastoji iscrpiti ruske snage.

Uoči četvrte godišnjice ruske invazije, britanski ministar oružanih snaga Alistair Carns izjavio je da je Rusija u ovom ratu duže nego u Drugom svjetskom ratu te da je izgubila preko 4000 tenkova, 10.000 oklopnih vozila, a njezinu mornaricu „praktički je uništila zemlja koja mornaricu nikad nije ni imala“.

„Obje strane uglavnom drže svoje položaje. Uz vrlo male pomake Rusa“

Prema CSIS-u, rusko napredovanje u nekim od ključnih ofenziva sporije je od zloglasne Bitke na Sommi u Prvom svjetskom ratu. Kod Časiv Jara, grada na strateškoj uzvisini u istočnoj Donjeckoj oblasti, Rusija je napredovala nešto više od 9,6 kilometara, prosječnim tempom od oko 14,6 metara dnevno.

Prošle je godine Rusija uspjela zauzeti samo oko 0,8 % ukrajinskog teritorija, prema jednom zapadnom dužnosniku. Vojne obavještajne službe nekoliko europskih zemalja procjenjuju da će Rusija nastaviti s postupnim napredovanjem, ali uz iznimno visoku cijenu.

„Mislim da se rat nastavlja po obrascu koji gledamo već nekoliko godina“, rekao je Turunen. „Obje strane uglavnom drže svoje položaje, uz vrlo male pomake Rusa – napreduju, ali ne u značajnoj mjeri.“

Ruske snage uglavnom napreduju pješice u takozvanim infiltracijskim skupinama, malim timovima od nekoliko vojnika koji se prikradaju pod topničkom vatrom i napadima dronova, pokušavajući preživjeti i dočekati pojačanje. Ovakva taktika dovodi do teških ruskih gubitaka i slabe kontrole nad osvojenim područjem, što Ukrajini otvara priliku za protunapade.

Ukrajinski protunapadi

Početkom mjeseca pojavile su se informacije da Ukrajina izvodi protunapad u regiji Zaporižja, gdje je Rusija posljednjih mjeseci bila u prednosti.

Ruski vojni blogeri tvrdili su da se radi o velikoj protuofenzivi, no ukrajinska vojska opisala je svoje napredovanje kao taktičke napade. Vojnici su izjavili da su iskoristili probleme u ruskim komunikacijama nakon što je SpaceX Elona Muska onemogućio korištenje Starlinka za rusku vojsku u Ukrajini.

Zelenski je objavio da je njegova vojska oslobodila oko 298 četvornih kilometara teritorija. Analitičari procjenjuju da je riječ o manjem području te da je Ukrajina uglavnom očistila to područje od ruskih infiltracijskih timova.

Prošlog tjedna, britanska obrambena obavještajna služba izvijestila je da je Ukrajina u otprilike dva tjedna protunapada u regiji Zaporižja kod grada Huljajpolja vratila oko 101 četvorni kilometar.

Ukrajinski časnici kažu da glavni cilj nije povrat teritorija, već udar na slabe točke ruske vojske kako bi je prisilili da preusmjeri snage s drugih dijelova bojišta. „Nije nam cilj što dublji prodor“, izjavio je za ukrajinsku televiziju kapetan Dmitro Filatov, zapovjednik 1. zasebne jurišne pukovnije. Umjesto toga, cilj je bio „prisiliti neprijatelja da svoje rezerve rasporedi ne ondje gdje je planirao, nego ondje gdje mi to želimo“.

Ovaj uspjeh slijedi nakon što je Ukrajina sredinom prosinca ponovno zauzela sjeveroistočni grad Kupjansk. Rusija se tjednima prije hvalila osvajanjem grada, no Zelenski je snimio dramatičan video s ruba grada kako bi pokazao ukrajinski napredak.

Rusija gradila prednost u dronovima

Tijekom 2025. godine Rusija je postupno gradila prednost u bespilotnim letjelicama srednjeg dometa koje su nanosile teške gubitke ukrajinskim opskrbnim linijama.

Ključan element bio je dron Molnija, jeftina bespilotna letjelica s dometom većim od 48 kilometara, kojom su Rusi napadali vozila za prijevoz vojnika i zaliha na prvu crtu.

Rusija je također improvizirala dronove koristeći prokrijumčarene internetske terminale Starlink, čime im je proširila domet i omogućila zaobilaženje ukrajinskih sustava za elektroničko ratovanje.

Međutim, onemogućavanje Starlinka početkom ovog mjeseca ograničilo je tu prednost Moskve. Ukrajinski vojnici primijetili su značajno smanjenje napada dronovima jer se Rusija muči s pronalaskom alternative.

Pritisak na naftne prihode

Sirova nafta ključan je izvor prihoda za ruski ratni stroj te stoga i glavna meta Ukrajine i njezinih saveznika.

Cijenu ključne ruske sirove nafte Ural srušile su nove zapadne sankcije, zapljene starih tankera iz takozvane „flote u sjeni“ o kojoj ovise ruske isporuke, ali i Trumpov pritisak na Indiju da smanji uvoz. Zbog toga se nafta Ural sada prodaje uz značajan popust u odnosu na međunarodnu referentnu cijenu Brent, što stvara pritisak na rusko gospodarstvo.

„Prije se činilo da su gospodarski nepobjedivi, s rastućim prihodima i BDP-om. To više nije slučaj“, rekao je Janis Kluge, istraživač na Njemačkom institutu za međunarodne i sigurnosne poslove.