Ovo su američki zahtjevi Iranu. Ako ih ne ispune, kreću udari

Američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner danas etvrtak su započeli ključnu rundu razgovora u Ženevi pod snažnim pritiskom „jastrebova“ u administraciji i republikanaca u Kongresu da ne pristanu na sporazum koji bi se mogao tumačiti kao popuštanje Iranu.

Galerija

Ovo je pet ključnih zahtjeva

• Gašenje i demontaža sva tri glavna nuklearna postrojenja: Fordow, Natanz i Isfahan
• Predaja svog obogaćenog uranij Sjedinjenim Državama
• Sporazum mora biti trajan, bez vremenskog ograničenja
• Nema obogaćivanja uranija (moguć rad samo medicinskog reaktora u Teheranu)
• Tek minimalno ublažavanje sankcija odmah, više tek ako Iran dugoročno poštuje dogovor

Zahtjev za demontažu postrojenja i predaju obogaćenog uranija

Prema pisanju WSJ-a, američki pregovarači trebali su jasno poručiti da Iran mora demontirati svoja tri glavna nuklearna postrojenja – u Fordowu, Natanzu i Isfahanu – te predati sav preostali obogaćeni uranij Sjedinjenim Državama.

Washington također inzistira da eventualni nuklearni sporazum mora trajati trajno, bez vremenskog ograničenja, za razliku od sporazuma postignutog za vrijeme administracije Baracka Obame, koji je predviđao postupno ukidanje ograničenja. Republikanci su taj sporazum godinama nazivali preslabim. Trump je tijekom prvog mandata izašao iz tog dogovora, poznatog kao Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja (JCPOA), i ponovno uveo oštre sankcije Iranu.

Američki zahtjevi dolaze nakon što je Trump u obraćanju o stanju nacije prekjučer upozorio da Iran nastavlja razvijati nuklearno oružje i balističke projektile koji bi mogli dosegnuti SAD, optužbe koje Teheran odbacuje.

Prijetnje vojnim udarom i koncentracija snaga

Zahtjevi bi mogli biti teško prihvatljivi za Teheran u trenutku kada obje strane pokušavaju pronaći diplomatsku alternativu američkom napadu. Trump je zaprijetio vojnom akcijom ako se ne postigne dogovor te je u blizini Irana koncentrirao značajne snage, uključujući dva nosača zrakoplova, napredne borbene avione, razarače i proturaketne sustave.

Iran je poručio da bi svaki napad, pa i ograničen, smatrao okidačem za sveobuhvatan odgovor.

„Ovo bi mogla biti posljednja prilika za postizanje dogovora“, rekao je Saeid Golkar, izvanredni profesor na Sveučilištu Tennessee u Chattanoogi i stručnjak za iransku vojsku. „Ako to ne uspije, SAD će vojnim sredstvima rješavati ono što ne mogu diplomacijom.“

Iran nudi ustupke, ali inzistira na obogaćivanju

Iran inzistira na pravu na obogaćivanje uranija, ali nudi prijedloge kojima bi pokušao umiriti Washington. Među njima su smanjenje razine obogaćivanja s trenutačnih do 60% na 1,5%, privremena obustava obogaćivanja na nekoliko godina ili prerada u okviru arapsko-iranskog konzorcija sa sjedištem u Iranu.

Rasprave su zasad hipotetske jer je iranski nuklearni program uvelike uništen u 12-dnevnom ratu s Izraelom i SAD-om prošlog lipnja.

SAD inzistira na nultom obogaćivanju, ali američki dužnosnici navode da bi pregovarački tim mogao dopustiti Iranu ponovno pokretanje reaktora u Teheranu koji bi koristio vrlo nisko obogaćeni uranij u medicinske svrhe.

Unutarnji pritisci

I takav ustupak suočava se s jakim otporom jastrebova unutar administracije i među republikanskim zastupnicima. Dio dužnosnika i zakonodavaca brine i zbog sadržaja i zbog dojma da bi Trump mogao prihvatiti sporazum s ograničenim obogaćivanjem.

Republikanski senator Lindsey Graham, blizak Trumpov saveznik, jučer je poručio da, ako se razmatra mogućnost da se Iranu dopusti „vrlo malo obogaćivanje uranija radi spašavanja obraza, zaboravite to“.

Sankcije, projektili i regionalne milicije

Sjedinjene Države nude tek minimalno ublažavanje sankcija kao dio sporazuma, što je dodatna točka prijepora jer Iran očekuje znatno veće olakšice za svoje opterećeno gospodarstvo, čije su slabosti početkom godine potaknule masovne prosvjede protiv režima.

Američki dužnosnici poručuju da Washington želi najprije vidjeti dugotrajno poštivanje sporazuma, a tek potom razmotriti dodatno ublažavanje sankcija i druge pogodnosti.

Iako bi Washington želio da Iran ograniči i svoj program balističkih projektila te potporu regionalnim saveznicima i milicijama, razgovori u Ženevi usmjereni su prvenstveno na sprječavanje iranskog puta prema nuklearnom oružju.

Neki dužnosnici smatraju da bi pitanja projektila i potpore milicijama mogli rješavati američki regionalni partneri uz podršku SAD-a. Drugi drže da bi Washington trebao inzistirati na širem sporazumu koji bi obuhvatio nuklearni program, projektile i milicije, ali priznaju da bi i isključivo nuklearni dogovor bio značajan početak ako je to jedina dostupna opcija.

Upozorenja o balističkim projektilima

Visoki američki dužnosnici izrazili su zabrinutost da Iran razvija balističke projektile većeg dometa, ali nisu iznosili dodatne pojedinosti.

„Neću nagađati koliko su daleko stigli, ali sasvim je jasno da pokušavaju razviti interkontinentalne balističke projektile“, rekao je ministar vanjskih poslova Marco Rubio u srijedu novinarima. „A iransko inzistiranje da se o balističkim projektilima uopće ne razgovara veliki je, veliki problem. I tu ću stati.“

Prema pisanju Wall Street Journala, razlike između Washingtona i Teherana ostaju duboke, a ulozi su visoki – jer neuspjeh pregovora povećava vjerojatnost izravnog vojnog sukoba.