Tajne ruske jedinice masovno kupuju nekretnine u desetak europskih zemalja

S namjerom eskalacije svog „hibridnog rata“ protiv Zapada, ruske špijunske agencije navodno su nabavile vikendice, planinske kolibe, skladišta, napuštene škole, gradske stanove, pa čak i cijele otoke kako bi ih koristile kao polazišne točke za koordinirani nadzor, sabotažu i tajne napade, piše The Telegraph.

Aktivni i bivši časnici triju europskih obavještajnih agencija izjavili su za britanski list kako strahuju da Rusija možda već ima eksploziv, dronove, oružje i tajne operativce na nekim od tih lokacija, spremne za aktivaciju u kriznoj situaciji.

Obavještajni dužnosnici kažu da bi Kremlj, umjesto pokretanja konvencionalnog vojnog napada, mogao nastojati testirati odlučnost NATO-a u „sivoj zoni“ izvođenjem napada koje je moguće poricati, s ciljem paraliziranja prometnih, komunikacijskih i energetskih mreža. Time bi se ujedno zakompliciralo pozivanje na članak 5. saveza o kolektivnoj obrani.

„Manje je vjerojatno da će kampanja sabotaže stvoriti konsenzus oko članka 5. nego što bi to učinila konvencionalna ruska vojna operacija“, rekao je jedan obavještajni časnik. „Mogućnost poricanja – bila ona vjerodostojna ili ne – otežava utvrđivanje odgovornosti, a bez sigurnosti postaje mnogo teže prikupiti podršku.“

Finska digla uzbunu zbog „vojnog“ otoka

Europskim državama sada se savjetuje da slijede primjer Finske, koja je u srpnju prošle godine uvela gotovo potpunu zabranu kupnje nekretnina Rusima i Bjelorusima, što je potaknulo i baltičke države na usvajanje sličnih zakona. Malo je drugih europskih zemalja, međutim, otišlo tako daleko.

Nijedan slučaj nije toliko uzbunio finske vlasti kao Airiston Helmi, tvrtka koja je tiho stekla 17 nekretnina u arhipelagu Turkua, mnoge od njih blizu ključnih pomorskih ruta i telekomunikacijske infrastrukture. Najistaknutiji je bio otok Sackilot.

Ujutro 22. rujna 2018. stanovnici s druge strane kanala s nevjericom su gledali kako se helikopteri i gliseri s desecima naoružanih specijalaca iskrcavaju na otok. Ono što su istražitelji pronašli bilo je izvanredno: devet pristaništa, helidrom, sigurnosne kamere i detektore pokreta, kamuflažne mreže te zgrade nalik vojarnama, svaka opremljena satelitskim antenama i naprednom komunikacijskom opremom.

Finska je odlučila ne provocirati Moskvu izravno, optuživši ruskog vlasnika tvrtke Pavela Melnikova za prijevaru, za što je prošle godine dobio uvjetnu kaznu. Ruska vlada odbacila je sumnje u špijunažu, a bivši predsjednik Dmitrij Medvedev tvrdio je da samo „bolestan um“ može doći do takvih zaključaka. Finski političari bili su manje uvjereni, napominjući da je Airiston Helmi također kupio i rashodovane desantne brodove od finske mornarice.

Mreža se širi Europom

Dužnosnici kažu da je Rusija od invazije na Ukrajinu 2022. uglavnom napustila tako grandiozne projekte i umjesto toga se usredotočila na repliciranje slučaja Airiston Helmi „u minijaturi, ali u velikom opsegu“, pretvarajući stotine, možda i tisuće, inače neuglednih zgrada diljem Europe u prislušne postaje, sigurne kuće i potencijalna skladišta oružja.

Neke su otvoreno u vlasništvu ruske države, iako su namijenjene navodno benignim svrhama. Zapadne vlade počele su zatvarati neke od njih. Poljska je prošlog studenog zatvorila ruski konzulat u Gdanjsku, dok je Britanija pretprošle godine oduzela diplomatski status imanju u ruskom vlasništvu u East Sussexu nakon što su susjedi prijavili polijetanje nadzornih dronova s posjeda. Latvija je zatvorila odmarališta iz sovjetske ere duž svoje baltičke obale zbog straha da bi se mogla koristiti kao poligon za tajne operacije.

Daleko je teže pratiti veći broj nekretnina u vlasništvu ruskih pojedinaca i tvrtki. U Norveškoj se kolibe povezane s osobama bliskim Kremlju nalaze u blizini osjetljivih arktičkih vojnih lokacija, poput onih s pogledom na zračnu bazu Bardufoss, jednu od najvažnijih u zemlji.

Ruska pravoslavna crkva – koju zapadne obavještajne agencije dugo smatraju blisko povezanom s Kremljem – stekla je nekretnine u blizini pomorskih baza i radarskih postrojenja u Norveškoj i Švedskoj.

U Norveškoj, s pogledom na pomorsku bazu Haakonsvern, nalazi se molitveni dom koji je ruska pravoslavna zajednica kupila 2017. godine. U švedskom gradu Västeråsu, crkva izgrađena 2023. u blizini strateški važne zračne luke procijenjena je kao potencijalna platforma za špijunažu.

„Više od desetljeća ruski subjekti sustavno su kupovali nekretnine u Finskoj, Švedskoj i Norveškoj u neposrednoj blizini vojnih baza, luka i strateških opskrbnih linija“, rekao je Charlie Edwards s Međunarodnog instituta za strateške studije u Londonu.

„Ono što se nekad činilo sumnjivom komercijalnom aktivnošću, preraslo je u prepoznatljiv vektor hibridnog ratovanja, nadzora i moguće sabotaže.“ Izvan nordijske regije, europske obavještajne agencije zabilježile su akvizicije povezane s Rusijom u blizini pomorskih baza na Siciliji, Kreti i u kopnenoj Grčkoj, kao i blizu osjetljivih lokacija u Londonu, Parizu i Ženevi.

Europski odgovor je nedovoljan

Analitičari strahuju da europske države ne reagiraju dovoljno brzo. Dok su Latvija, Litva i Norveška postrožile kontrole, a Estonija planira uvesti ograničenja ovog ljeta, predložena zabrana prodaje nekretnina ruskim kupcima na razini EU-a propala je prošle godine usred otpora država zabrinutih zbog ekonomskih posljedica.

Cipar se, navodno, posebno protivio, unatoč nizu akvizicija nekretnina povezanih s Moskvom u blizini britanskih baza na otoku.

Rezultat je, upozoravaju stručnjaci, mozaik zakona prepun slijepih točaka, što pogoršava i nespremnost obavještajnih agencija da dijele osjetljive podatke preko granica. „Sve dok kontraobavještajna služba ostaje na nacionalnoj razini, neće uspjeti riješiti prijetnju koja prelazi svaku nacionalnu granicu u Europi“, rekao je jedan sigurnosni dužnosnik.