Članica NATO-a gradi 600 bunkera. To im je plan za prvi sat ruske invazije

MINISTRI obrane Latvije, Litve i Estonije u siječnju su se složili oko novog plana izgradnje velike mreže obrane kako bi odvratili i porazili rusku vojsku u slučaju napada. S obzirom na to da se granica između Estonije i Rusije proteže 338 kilometara, od kojih je veći dio gotovo neprohodan jer se radi o močvarnom i šumovitom području, dužnosnici te zemlje planiraju izgradnju oko 600 bunkera.

„Rat u Ukrajini je pokazao kako je jako teško vratiti osvojene teritorije, uz tešku i veliku cijenu ljudskih života, vremena i materijalnih resursa“, izjavila je u četvrtak Susan Lilleväli iz estonskog Ministarstva obrane dok je na konferenciji za novinare govorila o projektu vrijednom 60 milijuna eura. „Za obranu naše zemlje su nam, uz opremu, streljivo i ljudstvo, potrebni i fizički objekti posebnih namjena“, kazala je Lilleväli, a prenosi Newsweek.

„S ovakvom NATO obranom naša bi zemlja bila izbrisana s karte“

Male baltičke države se već neko vrijeme smatraju najvjerojatnijim ruskim ciljem ako Vladimir Putin pokrene napad na NATO. Dapače, mnogi smatraju da bi ruska vojska mogla poraziti ove tri male nacije u nekoliko dana.

Nakon Putinove aneksije Krima 2014., NATO je počeo rotirati trupe međunarodnih snaga u Poljsku i baltičke države – Estoniju, Latviju i Litvu – u aranžmanu pod nazivom „Enhanced Forward Presence“ (eFP), odnosno „Ojačana prednja prisutnost“.

Ove multinacionalne borbene skupine razmještene na rotirajućoj osnovi u baltičkim državama su se donedavno smatrale simboličkim snagama koje bi u slučaju napada samo oslabile, odnosno otežale invaziju, a ne je zaustavile.

Estonska premijerka Kaja Kallas je 2022. kazala da bi s ovakvom NATO obranom u slučaju ruske invazije njena zemlja bila izbrisana s karte. „Nova baltička obrambena linija usklađena je s NATO-ovim ažuriranim pristupom obrambenog položaja i odvraćanja s ciljem obrane svakog centimetra savezničkog teritorija“, rekla je Lilleväli u četvrtak.

„Trebamo ih zaustaviti na samoj granici“

„Svrha ovih objekata je prije svega izbjegavanje vojnog sukoba u regiji jer bi potencijalno mogli promijeniti računicu neprijatelja. Mjere utvrđivanja i suzbijanja mobilnosti su tijekom povijesti igrale značajnu ulogu u ratovima na ovim područjima, na primjer u Finskoj. Rat u Ukrajini je pokazao da su savršeno valjane i u ovome stoljeću“, dodala je Lilleväli.

„Objekti bi trebali onemogućiti brzo napredovanje neprijatelja na teritoriju baltičkih zemalja i u slučaju vojnih prodora zaustaviti neprijateljsko napredovanje već na samim granicama“, navela je Lilleväli i dodala da je potrebna koordinacija s Latvijom i Litvom kako u mreži ne bi bilo rupa kroz koje bi se neprijatelj mogao provući.

Litva bi se trebala posebno usredotočiti na prevlaku Suwałki, tanki pojas teritorija koji se proteže između Bjelorusije i ruske eksklave Kalinjingrada, a čija bi okupacija izolirala baltičke države od Poljske i drugih europskih saveznika na zapadu.

Borba protiv neprijatelja već od prvog sata i prvog napadnutog metra

Utvrde Estonije bit će grupirane oko graničnih prijelaza Narva na sjeveru i Voru na jugu. Čudsko jezero, koje čini veći dio granice s Rusijom, daje Estoncima moćnu obrambenu barijeru. Glavna je namjena ove mreže utvrda, kaže Lilleväli, osigurati mogućnost borbe protiv neprijatelja već od prvog sata i prvog napadnutog metra.

Ruske kopnene snage već su pretrpjele veliku štetu tijekom napada na Ukrajinu. Dakle, postrojbe koje bi mogle potencijalno napasti baltičke države nisu u punom zamahu snage s obzirom na to da su imale velike gubitke.

Ruska vojska je možda oslabljena, ali je istovremeno i iskusnija, piše Newsweek. Čelnici NATO-a više su puta upozoravali da Moskva još uvijek predstavlja veliku prijetnju iako će joj trebati neko vrijeme da se rekonstruira. „Nakon analize raznih procjena o tome koliko brzo Rusija može obnoviti svoju vojsku, zaključili smo da je sada pravo vrijeme za početak priprema“, rekla je Lillevali.

600 bunkera

Estonski dužnosnici za sada planiraju 600 bunkera koje će opskrbljivati iz obližnjih skladišta s opremom i streljivom. Većinom će se raditi o kockastim betonskim objektima u zemlji s djelomično natkrivenim streljačkim rovom na ulazu. Prototipovi su već u izradi, a testiranje bi trebalo započeti ove godine. Estonija želi prve bunkere postaviti već početkom 2025.

„To je zapravo podrum pod zemljom“, objasnio je pukovnik Kaido Tiitus, savjetnik Lilleväli. Bunkeri će biti veliki oko 35 četvornih metara. U njima će dulje moći boraviti 10 vojnika. „Uporišta će se sastojati od nekoliko manjih bunkera grupiranih zajedno. U slučaju rata, kao potporu bismo koristili eksplozivne naprave, druge prepreke i elektroničke senzore“, rekao je Tiitus.

„Glavna lekcija koju smo naučili jest da moramo pronaći način za zaustavljanje napredovanja. Jer ako ih pustimo da se rašire po teritoriju, moglo bi biti kasno. Zato treba krenuti od početka, s ruba naših granica“, dodaje.

„Ako ih pustimo da odu predaleko, onda se moramo nositi s njihovim obrambenim linijama“

Isto navodi i Lilleväli: „Ako ih pustimo da odu predaleko, onda se moramo nositi s njihovim obrambenim linijama, poput Ukrajinaca koji sada mukotrpno pokušavaju povratiti jug i istok svoje zemlje.“

„Njihovo uobičajeno topničko streljivo su ili minobacači 120 mm, haubice 122 mm ili haubice od 152 mm. To znači da će biti dovoljno dobro ako uspijemo zaštititi svoje snage od haubica 152 mm. Možemo riskirati s većim kalibrima, raketama ili topništvom. Oni ne ciljaju tako precizno“, kazao je Tiitus.