Trump dao Iranu mjesec dana: „U suprotnom slijede vrlo traumatične posljedice“

Iran i SAD održali su neizravne pregovore u Omanu 6. veljače i najavili novi krug pregovora idući tjedan u Ženevi. Oman će ponovno biti posrednik.

Pregovori u Omanu bili su prvi otkako su SAD i Izrael napali Iran u lipnju prošle godine, a održani su nakon što je Trump u siječnju odlučio da ipak neće napasti Teheran nakon što je ozbiljno razmatrao vojnu akciju zbog brutalnog gušenja masovnih prosvjeda u toj zemlji.

Pregovori su se izvorno trebali održati u Istanbulu, ali je Iran zatražio da ih se premjesti u Oman.

Prosvjedi i pritisak na Iran

Prosvjedi u Iranu izbili su zbog teške gospodarske krize, no ubrzo su prerasli u pobunu protiv klerikalnog režima. Zahvatili su cijelu zemlju, a krvavo su ugušeni nakon tri tjedna. Ubijene su tisuće ljudi, a desetci tisuća su uhićeni.

Trump je ovoga tjedna rekao kako vjeruje da Iran želi dogovor i izrazio nadu da će pregovori biti zaključeni „u roku od mjesec dana“. U protivnom je zaprijetio „vrlo traumatičnim“ posljedicama.

„Razgovarat ću s njima onoliko dugo koliko oni to budu željeli“, dodao je, istaknuvši da će u slučaju izostanka dogovora prijeći na „drugu fazu“, koja bi bila „vrlo teška“ za Irance.

Ponovno je podsjetio na američko bombardiranje iranskih nuklearnih postrojenja tijekom dvanaestodnevnog rata koji je Izrael pokrenuo u lipnju prošle godine.

U petak je podržao potencijalnu promjenu režima u Iranu, rekavši da „se čini da bi to bila najbolja stvar koja se može dogoditi“.

Netanyahuov skepticizam

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je u četvrtak da se nada da američki predsjednik Donald Trump stvara uvjete za postizanje dogovora s Iranom kojim bi se izbjegla vojna akcija.

„Izrazio sam (Donaldu Trumpu) određenu dozu skepticizma u pogledu kvalitete bilo kakvog dogovora s Iranom“, rekao je Netanyahu, dan nakon susreta u Bijeloj kući. „Rekao sam da bi dogovor, ako se doista želi postići, morao uključivati elemente koji su vrlo važni (…) za Izrael“, dodao je.

„Nije riječ samo o nuklearnom pitanju, nego i o balističkim projektilima te iranskim posredničkim oružanim skupinama“, poput libanonskog Hezbolaha, palestinskog Hamasa ili jemenskih Huta, istaknuo je izraelski premijer.

Teheran, međutim, želi razgovarati samo o svojem nuklearnom programu, a zauzvrat traži ukidanje sankcija. Pregovore o svojem moćnom raketnom programu smatra crvenom linijom.

„Mislim da uvjeti koje Trump stvara, u kombinaciji s činjenicom da oni zasigurno razumiju kako su prošli put pogriješili ne postigavši dogovor, mogu stvoriti okolnosti za postizanje dobrog dogovora“, rekao je Netanyahu.

Mogućnost kompromisa

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je u intervjuu za Financial Times objavljenom u četvrtak da je moguć kompromis oko ključnog pitanja iranskog obogaćivanja uranija. Zapadne zemlje optužuju Iran da želi razviti nuklearno oružje, što on poriče.

„Pozitivno je što se Amerikanci čine spremnima tolerirati iransko obogaćivanje (…) unutar jasno definiranih granica“, ustvrdio je Fidan, koji je razgovarao sa svojim iranskim i američkim kolegama. „Iranci sada uviđaju da moraju postići dogovor s Amerikancima, a Amerikanci razumiju da Iranci imaju određene granice. Nema smisla pokušavati ih prisiliti“, dodao je.

Smatra također da bi američki udari mogli uništiti infrastrukturu, ali ne i srušiti iranski režim. „Ne mislim da će doći do promjene režima“, rekao je. „Naravno, vladina tijela i neki drugi ciljevi bili bi teško pogođeni i oštećeni, uništeni. No režim bi kao politički subjekt ostao funkcionalan.“

Trumpove poruke o opsegu potencijalnog dogovora dvosmislene su. Washington je inzistirao na tome da Iran prihvati ograničenja svojeg raketnog programa i prekine podršku svojim posrednicima, poput libanonskog Hezbolaha i jemenskih Huta.

No nakon pregovora u Omanu, koje je opisao kao „vrlo dobre“, Trump je rekao da bi sporazum koji pokriva samo iranski nuklearni program mogao biti „prihvatljiv“, navodi FT.

Iran je na pregovorima u Omanu odbio američki zahtjev da ne obogaćuje uranij na svojem teritoriju, ali je pokazao otvorenost da razgovara o „razini i čistoći“ uranija ili o alternativnim aranžmanima, uključujući mogući regionalni konzorcij, rekao je tada neimenovani diplomatski izvor za Reuters.

Vojni pritisak

Trump je u petak potvrdio da će na Bliski istok poslati drugi nosač zrakoplova, USS Gerald R. Ford, s pratećim brodovima, i to „vrlo brzo“.

Nosač zrakoplova USS Gerald R. Ford, najveći na svijetu, bio je raspoređen na Karibima nekoliko mjeseci zbog Trumpove operacije u Venezueli koja je uključivala napade na sumnjive brodove krijumčara droge i kulminirala hvatanjem venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura u Caracasu.

Nosač će se na Bliskom istoku pridružiti nosaču zrakoplova USS Abraham Lincoln i nekoliko drugih američkih ratnih brodova.

Zadnji put SAD je u regiji imao dva nosača zrakoplova u lipnju prošle godine kada je napao iranska nuklearna postrojenja.

Pripreme za dulju operaciju

Američka vojska priprema se za mogućnost duljeg, višetjednog djelovanja protiv Irana ako Bijela kuća naredi napad, rekla su dvojica američkih dužnosnika za Reuters koji su željeli ostati neimenovani.

Glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly rekla je: „Predsjednik Trump ima sve opcije na stolu u vezi s Iranom. On sasluša niz perspektiva o bilo kojem pitanju, ali konačnu odluku donosi na osnovi onoga što je najbolje za našu zemlju i nacionalnu sigurnost.“

Pentagon nije želio ništa komentirati.

Prošlogodišnja američka operacija „Ponoćni čekić“ bila je jednokratni napad na iranska nuklearna postrojenja „nevidljivim“ bombarderima koji su doletjeli iz SAD-a. Iran je odgovorio jako ograničenim napadom na američku bazu u Kataru, uz prethodnu najavu.

Planiranje je ovaj put složenije, rekli su dužnosnici.

U duljoj operaciji, američka vojska mogla bi gađati iranske državne i sigurnosne lokacije, a ne samo nuklearnu infrastrukturu, rekao je neimenovani dužnosnik, ne ulazeći u pojedinosti. SAD očekuje da će Iran uzvratiti i da će to trajati neko vrijeme.

Rizici za američke snage u tom bi slučaju bili daleko veći jer Iran ima snažan raketni arsenal.

Iranska odmazda povećava i rizik od regionalnog sukoba.

Iran je zaprijetio da će, napadne li ga SAD, uzvratiti napadima na američke baze u regiji.

SAD ima baze diljem Bliskog istoka, uključujući Jordan, Kuvajt, Saudijsku Arabiju, Katar, Bahrein, Ujedinjene Arapske Emirate i Tursku.

Ultimatum ili pregovori?

Ross Harrison, istraživač na Institutu za Bliski istok, ocijenio je za France Presse da ga pregovori više podsjećaju na američki „ultimatum“ Iranu nego na „stvarne pregovore“.

Sudjelovanjem u njima, Iran nastoji „dobiti na vremenu kako bi mogao obnoviti svoj raketni program“, rekao je.

„Izrael gura Trumpa prema većoj agresivnosti, ali Saudijska Arabija, Egipat, Turska, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati“ pokušavaju ga usmjeriti „prema istinskom diplomatskom putu“, dodao je.