VIDEO Tisuće ljudi na ulicama iranskih gradova. Masovni prosvjedi ušli u treći dan

Nemiri su započeli u nedjelju, kada su trgovci u teheranskom Velikom bazaru stupili u štrajk nakon što je rial na otvorenom tržištu pao na povijesni minimum. Od tada su, prema snimkama koje je verificirao BBC Persian, prosvjedi izbili u Karadžu, Hamedanu, Qeshmu, Malardu, Isfahanu, Kermanšahu, Širazu i Yazdu.

Na snimkama se vidi i kako policija suzavcem pokušava rastjerati prosvjednike. Iranska vlada priopćila je da “prepoznaje prosvjede” te da će ih slušati “sa strpljenjem, čak i ako se suoči s oštrim glasovima”.

Reakcija predsjednika i smjena guvernera središnje banke

Iranski predsjednik Masoud Pezeškijan napisao je kasno u ponedjeljak na društvenoj mreži X da je naložio ministru unutarnjih poslova da započne razgovore s onima koje je nazvao “predstavnicima” prosvjednika, kako bi se mogle poduzeti mjere za “rješavanje problema i odgovorno djelovanje”.

Pezeškijan je ujedno prihvatio ostavku guvernera iranske središnje banke Mohammada Reze Farzina te je za njegova nasljednika imenovao bivšeg ministra gospodarstva i financija Abdolnassera Hemmatija.

Prosvjedima su se pridružili i studenti, koji su uzvikivali protuvladine slogane, uključujući “Smrt diktatoru”, aludirajući na vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hameneija, koji ima ključnu političku moć u zemlji.

Neki su prosvjednici uzvikivali i slogane potpore sinu svrgnutog šaha Mohammada Reze Pahlavija, uključujući “Živio šah”. Reza Pahlavi, koji živi u egzilu u Sjedinjenim Državama, poručio je na X-u: “Uz vas sam. Pobjeda je naša jer je naša stvar pravedna i jer smo ujedinjeni.” Dodao je da će se “sve dok ovaj režim ostane na vlasti ekonomska situacija u zemlji nastaviti pogoršavati”.

Potpora prosvjednicima iz SAD-a

Potporu prosvjedima izrazio je i američki State Department putem svog profila na perzijskom jeziku na X-u, navodeći da SAD “hvali njihovu hrabrost” i stoji uz one koji traže “dostojanstvo i bolju budućnost” nakon godina neuspješnih politika i lošeg gospodarskog upravljanja.

Iran je, prema navodima, bio jedna od glavnih tema sastanka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u ponedjeljak na Floridi. Trump nakon zajedničke konferencije za novinare nije želio reći podržava li promjenu režima u Iranu, ali je izjavio: “Imaju puno problema: ogromnu inflaciju, gospodarstvo im je slomljeno, ekonomija ne funkcionira i znam da ljudi nisu baš zadovoljni.”

Trump je također rekao da bi mogao podržati novi val izraelskih zračnih napada ako Iran obnovi svoj balistički raketni ili nuklearni program. “Ako nastave s projektilima, da. Nuklearno, brzo, u redu? Jedno je apsolutno da, drugo bismo učinili odmah”, rekao je.

Sankcije i duboka gospodarska kriza

Kako navodi Reuters, iransko gospodarstvo godinama je u teškoj krizi, osobito nakon što su SAD 2018. ponovno uvele sankcije, kada je predsjednik SAD-a Donald Trump tijekom svojeg prvog mandata povukao SAD iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu. Sankcije Ujedinjenih naroda ponovno su uvedene u rujnu, a Reuters je u listopadu izvijestio da su održani brojni sastanci na visokoj razini o sprječavanju gospodarskog kolapsa, zaobilaženju sankcija i obuzdavanju javnog nezadovoljstva.

Rastuće razlike između životnog standarda običnih Iranaca i vjerske i sigurnosne elite, uz loše upravljanje gospodarstvom i razgranat korupciju, o kojima izvještavaju čak i državni mediji, dodatno su potaknule nezadovoljstvo. Inflacija je mnoge cijene gurnula izvan dosega većine stanovništva.

Prema privatnim mjenjačnicama, rial je pao na 1.4 milijuna riala za američki dolar, što je rekordno niska razina, nakon što je godinu započeo na 817,500 riala za dolar. Službeni podaci pokazuju da godišnje preračunata mjesečna inflacija od početka iranske nove godine krajem ožujka nije pala ispod 36.4%.

Strah od ponavljanja masovnih nemira

Iranski vrhovni vođa više je puta izjavio da se izraelska vlada nadala kako će tijekom lipanjskog rata izbiti masovni prosvjedi u Iranu i srušiti režim. “Željeli su izazvati nemire na ulicama… Ali ljudi uopće nisu bili pod utjecajem onoga što je neprijatelj želio”, rekao je Hamenei u rujnu.

Iran je već 2022. bio pogođen valom prosvjeda zbog rasta cijena, uključujući cijene kruha, a tijekom 2022. i 2023. vlasti su se suočile s najvećim nemirima u posljednjih nekoliko godina, potaknutima smrću mlade Iranke Mahse Amini u pritvoru moralne policije.

Napetosti su ponovno porasle nakon 12-dnevnog rata Izraela i Irana u lipnju, tijekom kojeg su SAD i Izrael izveli zračne napade na iranske vojne ciljeve i nuklearna postrojenja. Iran tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo mirnodopski i da ne pokušava razviti nuklearno oružje, dok je predsjednik Pezeškijan u utorak poručio da će odgovor Irana na “svaki čin represivne agresije” biti “žestok i za žaljenje”.