Ukrajinski napad razotkrio je velik problem Europe. „Situacija je kritična“

UKRAJINSKI napadi na rusku infrastrukturu za izvoz nafte, koje je posljednjih dana ohrabrio i američki predsjednik Donald Trump, razotkrili su koliko jako dijelovi Europe i dalje ovise o moskovskim energentima i naftovodima, čak i u četvrtoj godini rata, piše Wall Street Journal.

Kijevske snage su ovog mjeseca čak tri puta pogodile glavni cjevovod naftovoda Družba, koji transportira rusku i kazahstansku sirovu naftu prema srednjoj i istočnoj Europi, čime su poremetile protok i izazvale ljutite reakcije regionalnih čelnika.

„Putin ne razumije ništa osim sile“

Nakon posljednjeg udara u četvrtak navečer, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je pojačati pritisak na Moskvu. Time je ponovio Trumpovu poruku da Ukrajina može pobijediti samo ako udari agresora na njegovom teritoriju.

„Vrlo je teško, ako ne i nemoguće, pobijediti u ratu bez napada na zemlju osvajača“, napisao je ranije Trump na društvenoj mreži Truth Social. Samo nekoliko sati kasnije, Zelenski je izjavio kako ruski predsjednik Vladimir Putin „ne razumije ništa osim moći i pritiska“, obećavši nastavak udara duboko u Rusiji.

Na udaru naftovod Družba

Ukrajinski napadi dronovima i raketama, uključujući i američke projektile Himars, onesposobili su dijelove gigantskog naftovoda Družba, najvećeg na svijetu. Ovaj naftovod doprema sirovu naftu iz jugoistočne Rusije u Njemačku, Slovačku i Mađarsku. Prema ruskim dužnosnicima, u napadu u četvrtak teško je oštećena crpna stanica kod grada Brjanska, što je zaustavilo daljnje isporuke. Procjenjuje se da će popravci trajati pet do sedam dana, pod uvjetom da ne bude novih napada.

Ovisnost o ovom pravcu je ogromna. Istočna Njemačka, uključujući Berlin i njegovu međunarodnu zračnu luku, uvelike ovisi o uvozu kazahstanske sirove nafte koja stiže Družbom. Mađarska i Slovačka u potpunosti se oslanjaju na taj cjevovod za svoje energetske potrebe.

Zalihe na izmaku

Situacija je već kritična. U Njemačkoj je izvršni direktor rafinerije PCK u Schwedtu, koja opskrbljuje šire područje Berlina, upozorio da zaliha nafte ima samo do ponedjeljka. Iako je glasnogovornik njemačkog Ministarstva gospodarstva inzistirao da isporuke kazahstanske nafte nisu pogođene, priznao je da će se postojeće zalihe početi smanjivati sljedeći tjedan.

Rafinerija u Schwedtu, iako pod njemačkim državnim skrbništvom, u većinskom je vlasništvu ruskog Rosnjefta i mjesečno prima oko 120.000 tona sirove nafte putem Družbe. Službeno, radi se o nafti iz Kazahstana, no stručnjaci smatraju da bi dio te nafte zapravo mogao biti ruski.

Mađarski premijer Viktor Orbán izrazio je svoje ogorčenje u poruci Trumpu, koju je objavio jedan od njegovih pomoćnika: „Mađarska podržava Ukrajinu strujom i benzinom, a zauzvrat oni bombardiraju cjevovode koji nas opskrbljuju. Vrlo neprijateljski potez!“ Trump mu je odgovorio: „Viktore, ne volim to čuti, vrlo sam ljut zbog toga. Ti si moj veliki prijatelj – Donald.“

Sankcije i dvostruki standardi

Ova situacija događa se u trenutku dok Europska unija priprema svoj 19. paket sankcija protiv Rusije. Unatoč sankcijama, blok je prošle godine uvezao ruske ugljikovodike u vrijednosti od oko 23 milijarde eura i obvezao se na potpuno ukidanje uvoza ruske nafte i plina do kraja 2027. godine. Pritom se neizravni uvoz, poput ruske sirove nafte prerađene u Indiji, ne bilježi kao ruski.

Razmjena poruka između Orbána i Trumpa u suprotnosti je s oštrijim stavom Washingtona prema Indiji. Trumpova administracija prijetila je sankcijama zemljama koje kupuju rusku naftu, a visoki dužnosnici su više puta kritizirali Indiju zbog rafiniranja i preprodaje.

Ministar financija Scott Bessent tu je praksu nazvao „profitiranjem“, dok ju je trgovinski savjetnik Peter Navarro opisao kao „praonicu novca za Kremlj“, dodavši da je indijska trgovina s Rusijom dala toj zemlji „ulogu u krvoproliću“.