Ovo je kraj poretka koji je u Europi vladao zadnjih 80 godina

NAKON političkih previranja zadnjih nekoliko mjeseci, ponovnog izbora Donalda Trumpa za američkog predsjednika i Minhenske sigurnosne konferencije, na kojoj se trenutno odlučuje o sudbini Ukrajine, jasno je da se svijet mijenja.

Trump zaobišao Zelenskog i cijelu EU

U bavarskoj prijestolnici su se na sigurnosnoj konferenciji okupili svjetski politički čelnici. Taj se sastanak održava od 1963., no ove godine bio je specifičan jer je organiziran svega nekoliko dana nakon što je Trump objavio da je razgovarao s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom i najavio početak mirovnih pregovora.

Trumpov pristup izazvao je zabrinutost u Kijevu i među europskim saveznicima zbog mogućih jednostranih ustupaka Rusiji, posebno u svjetlu izjava Trumpovog ministra obrane Petea Hegsetha, koji je rekao da je povratak Ukrajine na granice iz 2014. „nerealističan cilj“.

Neki analitičari smatraju da se potpuno zaobilaze interesi ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i da je možda riječ o najavi podjele Ukrajine na istočnu i zapadnu, onako kako je bila podijeljena Njemačka.

Financial Times piše da je ruski predsjednik Vladimir Putin sad bliže nego ikad da dobije ono što je želio od svoje trogodišnje invazije na Ukrajinu. Putinova je glavna ambicija, rekli su ljudi koji su s njim razgovarali tijekom rata, uspostaviti novu sigurnosnu arhitekturu, koja će Rusiji omogućiti da utječe na Europu. Amerika bi mu to mogla ispuniti.

Ovo mijenja paradigmu

Svjedočimo ponajprije trajnoj promjeni odnosa između Europe i Amerike. Ministar Hegseth kazao je prilikom posjeta Varšavi da europske zemlje sad moraju ulagati u obranu jer se ne može očekivati da će američka prisutnost na kontinentu trajati zauvijek.

>> Trumpov ministar: Europa treba pojačati obranu, ne znamo što će biti za 5, 10 godina

Ističući kao uzor Poljsku, koja ove godine planira potrošiti 4.7 posto BDP-a na obranu, Hegseth je ponovio zahtjev Washingtona da europski NATO saveznici preuzmu veći financijski teret za vlastitu sigurnost.

Uz sve navedeno, jasno je da svjedočimo tektonskim promjenama, novom trenutku u svjetskoj povijesti. Svjetski poredak, koji definiraju snažni odnosi Europe i Sjedinjenih Država, prestaje postojati jer Amerika vrlo nedvosmisleno najavljuje povlačenje iz Europe. Sve izjave idu u tom smjeru.

Amerika je desetljećima stajala na braniku Europe

Tijekom posljednjih osam desetljeća Sjedinjene Države imale su važnu ulogu u Europi, posebno svojom vojnom prisutnošću i političkom podrškom. Za vrijeme Drugog svjetskog rata američke trupe igrale su ključnu ulogu u invaziji na Normandiju, pa su, između ostalog, sudjelovale u završnom oslobađanju Pariza, proboju prema Rajni i ulasku u Berlin sa sovjetskim snagama, čime je okončan rat u Europi.

Nakon rata SAD je predvodio uspostavu Marshallovog plana za obnovu Europe i postao štit Europe od sovjetske prijetnje tijekom Hladnog rata.

Sve je manje vremena za čekanje

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić kaže kako je razumno zaključiti da se dosadašnja sigurnosna arhitektura u Europi mijenja i da postoji zajednička nit u izjavama američkih dužnosnika da se Europa mora brinuti za svoju budućnost.

„Europa nema drugog izlaza nego pokušati preuzeti sigurnost u vlastite ruke i na tome raditi vrlo ozbiljno. Nema tu vremena za čekanje i dodatno promišljanje. Došao je taj moment kad treba djelovati“, rekao je Avdagić.

Dodaje da su pred Europom neke alternativne mogućnosti.

„To je da se postavi u još jedan submisivniji položaj prema SAD-u kako bi sačuvala ono što je građeno nekih 80 godina. Međutim, tu je velik broj upitnika i pitanje je kako bi to izgledalo. Vrijeme je za donošenje odluka“, rekao je.

Europu čekaju ozbiljna izdvajanja za obranu

„Nemamo lufta za europsku filozofiju o budućnosti, nego se mora preuzeti obranu u svoje ruke. Problematično je što tek čekamo njemačke izbore, a Njemačka je svakako jedan od ključnih temelja EU i NATO-a. Ona mora biti zemlja koja s Francuskom predvodi EU“, kaže.

„Ako bi se išlo na pet posto izdvajanja za obranu, kako to radi Poljska, to je ogroman i težak financijski teret, ali bit će očigledno nužan i trebat će pronaći proračunske žrtve za takvo nešto. Nitko ne želi odbaciti Ameriku, ali jasno je da uz toliko puno poruka s američke strane stvari neće biti iste“, rekao je Avdagić.

Što ako dođe do podjele Ukrajine?

Na ovu temu nadovezuje se i problematika budućnosti Ukrajine, odnosno njezine moguće podjele. Bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić rekla je da je „vrlo izgledno da će Ukrajina biti podijeljena ako prođe ovaj plan koji se da naslutiti i da ćemo ponovno dobiti ‘Istočnu i Zapadnu Njemačku'“.

>> Pusić: Ako prođe plan koji se da naslutiti, imat ćemo zapadnu i istočnu Ukrajinu

O takvoj mogućnosti popričali smo s vanjskopolitičkim analitičarem Božom Kovačevićem, nekadašnjim veleposlanikom u Rusiji.

„To bi bila neka replika Hladnog rata. Tada je Njemačka bila podijeljena na istočnu i zapadnu, a ako se provede ovo što su predstavnici SAD-a najavili kao mirovno rješenje, to bi značilo da će Ukrajina barem privremeno biti podijeljena.

Ako se to dogodi, to će biti rezultat volje čelnika dviju imperijalnih sila – Sjedinjenih Država i Ruske Federacije. To znači da se na globalnu scenu vraćaju odnosi koji su obilježili međunarodnu politiku u 19. stoljeću. Princip je to uz koji velike sile odlučuju o sudbini malih država“, rekao je.

„Zapad prvi krši međunarodno pravo“

Što se tiče same podjele, kaže da se o tome ne može govoriti dok se ne objavi prijedlog mirovnog rješenja.

„Svakako je to suprotno aktualnim važećim načelima međunarodnog prava o nepovredivosti granica nasilnim putem. No zapadni svijet je učinio nekoliko presedana onda kad su podržavali nasilne promjene režima u pojedinim dijelovima svijeta.

Tu imamo primjer Iraka 2003. godine, europsko-američke intervencije u Libiji itd. Zato se potrebno zapitati zašto Zapad očekuje od drugih da se ponašaju u skladu s međunarodnim pravom ako ga on sami krši. No Trump je rekao i da njega ne zanima međunarodno pravo, nego Amerika kao moćna država koja interese ostvaruje milom ili silom“, rekao je.

„Europska unija iz ovoga mora izvući pouke. Treba se osposobiti kako bi se sama mogla braniti u slučaju opasnosti. Europa za to sada nije sposobna. A znajući to, ona predvodi bitku riječima protiv Rusije i ovisi o SAD-u. Pritom je Trump taj koji određuje uvjete suradnje“ zaključio je.