Je li ovo kraj jednog sna?
Dia Karanouh/alamy/profimedia
OGROMNA ŠTETABrutalno otriježnjenje u Dohi, gube milijarde: ‘Pet godina nije popravak. To je potpuna obnova‘
UDARNI ADUTNajmoćnije iransko oružje nije ni dron, ni balistički projektil, ni mina
Katar, mala država stiješnjena između dviju islamskih osovina, šijitske i sunitske, s godinama se profilirao u vještog medijatora. Od Madurove Venezuele preko afganistanskih talibana do Hamasa u Gazi, Doha je sposobna razgovarati sa svima. Koliko je ta država važna na globalnoj geopolitičkoj sceni, potvrđuje i činjenica da joj je bivši američki predsjednik Joe Biden 2022. dodijelio status glavnog saveznika izvan NATO-a, dok je Donald Trump 29. rujna prošle godine potpisao izvršnu naredbu kojom priznaje „trajni savez“ između dviju zemalja i Kataru daje eksplicitno sigurnosno jamstvo u slučaju „vanjskog napada“.
Takva je uredba bez presedana za bilo koju arapsku zemlju jer podrazumijeva da bi SAD svaki oružani napad na teritorij, suverenitet ili kritičnu infrastrukturu Katara smatrao prijetnjom vlastitoj sigurnosti. Trump je tu odluku donio kako bi se iskupio nakon izraelskih napada na Dohu u rujnu.
Noćna mora
Unatoč tim jamstvima i reputaciji „postojanog posrednika“, Katar je shvatio da sigurnost nije zajamčena. Katarski je emir dva puta razgovarao s Trumpom od početka aktualnog izraelsko-američkog rata protiv Irana, doznaje Financial Times, no upozorenja na „opasnu eskalaciju“ nisu urodila plodom. Iran je ranije ovog tjedna zračnim napadima oštetio industrijski grad Ras Laffan u kojem se nalazi najveće svjetsko postrojenje za ukapljeni prirodni plin (LNG).
„To je golem korak unatrag. Najgora noćna mora za Katar. Šteta nije samo ekonomska. Katar se može oporaviti industrijski i ekonomski, ali veće je pitanje imidža zemlje kao sigurnog utočišta i pokretača rasta“, izjavio je za FT Mehran Kamrava, profesor na Sveučilištu Georgetown u Dohi.
Popravak štete na Ras Laffanu mogao bi trajati od tri do pet godina, a pogođena su postrojenja koja čine 17 posto izvoznih LNG kapaciteta državne tvrtke QatarEnergy, rekao je ministar energetike Sad al-Kabi. Posljedice će se preliti na tržišta u Europi i Aziji, uz procijenjeni gubitak prihoda od oko 20 milijardi dolara godišnje.
Farouk Soussa, ekonomist za Bliski istok i sjevernu Afriku u Goldman Sachsu, procjenjuje da će Katar snositi oko polovice od ukupno 12 milijardi dolara ratnih gubitaka zemalja Perzijskog zaljeva.
Složena situacija
Trenutak nije mogao biti gori. Uoči sukoba Doha se pripremala za veliko proširenje proizvodnje vrijedno 30 milijardi dolara na Južnom Parsu, koje Katar naziva Sjeverna kupola, najvećem plinskom nalazištu na svijetu, čime bi kapacitet porastao na 126 milijuna tona godišnje do 2027., što odgovara oko 30 posto globalne potražnje za LNG-jem u 2024. godini.
Doha je tijekom godina akumulirala značajne financijske rezerve za krizne situacije, ističe Soussa, dodajući da bi visoke cijene plina mogle ublažiti gubitke ako prekid proizvodnje bude kratak. No, što sukob i zatvaranje Hormuškog tjesnaca dulje traju, situacija postaje složenija. „Katar ima resurse za upravljanje umjerenim gubicima, ali pitanje je što ako kriza potraje godinu dana“, upozorava. U tom bi slučaju Katar morao ili značajno smanjiti rashode, uz rizik za domaću ekonomiju, ili posegnuti za rezervama, pa čak i likvidirati dio inozemne imovine.
Iako su Ujedinjeni Arapski Emirati podnijeli najveći broj iranskih napada, udar na Ras Laffan bio je najteži. Profesor Mehran Kamrava očekuje da će u Dohi „ozbiljno preispitati sami sebe“. „Jedna je opcija jačanje sigurnosnog kišobrana kako se ovakvo što ne bi ponovilo. Zemlja će se također pitati bi li bila manje izložena napadu da nije tako blisko povezana sa SAD-om“, kaže.
Posredni učinak
Razmjeri energetske krize izazvane sukobom na Bliskom istoku još se procjenjuju, a procjene trajanja poremećaja mijenjaju se iz dana u dan. No, Europa će sasvim sigurno osjetiti posljedice.
Europska unija iz Katara dobiva oko devet posto LNG-ja, a azijska tržišta kupuju oko 80 posto izvoza. Ipak, Europa će osjetiti posredni učinak jer će se azijski kupci sve agresivnije natjecati za dostupne količine robe. Norveška, najveći europski dobavljač plina, već radi na maksimalnom kapacitetu, a američki izvozni terminali gotovo su potpuno popunjeni.
Cijene plina u Europi porasle su 25 posto, a nafta deset posto tijekom trgovanja u četvrtak. Čelnici Europske unije zatražili su od Europske komisije hitne mjere za obuzdavanje cijena energije. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen predložila je niz opcija, od subvencija i poreznih olakšica do prilagodbe sustava za trgovanja emisijama (ETS), koji znatno utječe na cijenu električne energije.
Ali, takve mjere opterećuju državne proračune i dugoročno su teško održive. Pojedini stručnjaci, poput stratega Michaela Stopparda iz S&P Globala, smatraju da bi fokus trebao biti na upravljanju potražnjom, odnosno mjerama štednje energije kroz javne kampanje i ciljane mjere. Ipak, iskustva pokazuju da mjere štednje i politika rezova nose ozbiljne rizike, a nezadovoljstvo njihovim posljedicama potiče jačanje populističkih pokreta i radikalizaciju desnice.
