Japan je napravio strateški zaokret

Vlada Japana prošlog je tjedna potvrdila da će japanske kompanije ubuduće moći prodavati vojnu opremu u 17 zemalja s kojima Japan ima sporazume o vojnoj suradnji, čime se ukida politika koja datira još iz 1967. godine, piše Deutsche Welle.

Administracija premijerke Sanae Takaichi ovu odluku predstavlja kao način da se osigura sigurnost zemlje – kroz pomoć partnerskim državama. „Rastu očekivanja kada je riječ o japanskoj obrambenoj opremi“, rekla je Takaichi novinarima u Tokiju. „Transferi opreme koji odgovaraju potrebama zemalja sličnog opredjeljenja doprinijet će jačanju njihovih obrambenih sposobnosti.“

Ova promjena politike vjerojatno će imati dugoročne geopolitičke posljedice na zapadni Pacifik. Neki strahuju da bi ovaj potez mogao dovesti regiju na rub oružanih sukoba.

Filipini i Australija kao prve zemlje s ugovorima

Australija i Filipini bit će prve saveznice koje će imati koristi od ove promjene japanske politike, a najava je potvrdila velike ugovore koji su planirani već nekoliko mjeseci.

Japan je s Australijom potpisao sporazum vrijedan 6,5 milijardi dolara (5,5 milijardi eura) o isporuci 11 unaprijeđenih verzija fregata klase „Mogami“, koje se već nalaze u sastavu Japanskih pomorskih snaga. Prva tri ratna broda bit će izgrađena u Japanu i isporučena do 2030. godine, dok će preostali biti građeni u australskim brodogradilištima.

Vodič za praćenje modernih sukoba

Prema izvješćima, Indonezija je zainteresirana za nabavu podmornica klase „Oyashio“, dok Filipini razmatraju kupnju eskortnih razarača klase „Abukuma“, koji se postupno povlače iz uporabe u Japanu. To bi značajno ojačalo sposobnosti filipinske mornarice u suočavanju s kineskim pomorskim snagama koje su zauzele atole i grebene u Južnom kineskom moru, na koje Manila polaže pravo, piše Deutsche Welle.

Japan također surađuje s Ujedinjenim Kraljevstvom i Italijom na stelt lovcu šeste generacije u okviru Globalnog borbenog zrakoplovnog programa (GCAP) i razvija presretač klizajuće faze (GPI) sa Sjedinjenim Državama za borbu protiv hipersoničnih raketa.

Zabrinut zbog Kine i Sjeverne Koreje

Kako navode analitičari, iza ove odluke stoji više razloga, ali svi se svode na potrebu Japana da učini više za svoju sigurnost. „S obzirom na teško sigurnosno okruženje – prije svega Kinu i Sjevernu Koreju – Japan mora pridonijeti očuvanju ravnoteže snaga u ovom dijelu svijeta“, rekao je Masayuki Masuda s Institute of Defense Studies u Tokiju.

„Kineska mornarica proširila je svoje operacije na srednji Pacifik, a ključni dio japanske strategije nacionalne sigurnosti mora biti odvraćanje. Vidimo da raste i izazov iz Sjeverne Koreje, jer tamošnji režim testira nove interkontinentalne balističke rakete većeg dometa i nosivosti, čime se otvara nova razina eskalacije“, rekao je Masuda za DW.

„Japan intenzivno pokušava diplomacijom stvoriti stabilno okruženje u regiji, ali to mora biti potkrijepljeno sposobnošću odvraćanja. Jedan od načina za to jest isporuka najkvalitetnijih sustava naoružanja našim partnerima, poput Filipina i Australije“, rekao je Masuda za DW.

Nastavak politike Shinza Abea

Margarita Estevez-Abe, stručnjakinja za Japan s Maxwell škole Sveučilišta u Syracuseu, navela je da je odluka premijerke Takaichi vođena nizom čimbenika, uključujući i neke koji mogu biti čak značajniji od same obrane. „Politička želja“ za izvozom japanskog oružja, kako kaže, prethodi Takaichi i vodi podrijetlo još od njezina mentora Shinza Abea, koji je 2014. godine ublažio strogu zabranu izvoza oružja iz 1967. kako bi dopustio prodaju nesmrtonosne opreme, poput one za nadzor, transport, spašavanje i razminiranje, dok je smrtonosno oružje tada i dalje bilo zabranjeno.

„Vrijeme donošenja odluke premijerke Takaichi određeno je dvjema stvarima“, rekla je Estevez-Abe. „Prvo, SAD vrši pritisak na sve saveznike da povećaju izdvajanja za obranu. Umjesto da se ta dodatna sredstva troše na kupnju američkog oružja, Takaichi ih želi iskoristiti kao dio industrijske politike. A Japan ne može izgraditi održivu obrambenu industriju bez izvoza.“

Gradio se 12 godina, na remontu je češće nego u akciji, ali osim SAD-a takav brod nema nitko

„Drugo, Takaichi želi izmijeniti Ustav kako bi uklonila članak 9, takozvanu mirovnu klauzulu“, dodala je. Ovaj članak, koji je na snazi od 1947. godine, nalaže da se Japan trajno odriče rata kao suverenog prava nacije i zabranjuje posjedovanje vojnih snaga s potencijalom za napad.

„Što je svijet nestabilniji, to će joj biti lakše opravdati tu promjenu. Njezina odluka da raskine sa statusom quo dio je šireg političkog plana.“

Partneri i rivali

Odluka Japana da ukine dugogodišnju zabranu prodaje smrtonosnog oružja u inozemstvu naišla je na odobravanje saveznika, ali i na oštre kritike regionalnih rivala.

Američki veleposlanik u Japanu George Glass ocijenio je ovaj potez na društvenoj mreži X kao „povijesni korak“ koji će doprinijeti jačanju obrambenih sposobnosti među saveznicima.

Francuska je također pozdravila odluku Japana, a glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova rekao je novinarima da će ona „doprinijeti sigurnosti ljudi i očuvanju suvereniteta u Europi i indopacifičkoj regiji“.

S druge strane, dužnosnik kineskog Ministarstva vanjskih poslova naveo je da „nedavni opasni potezi Japana u vojnoj i sigurnosnoj sferi dovode u pitanje njegovu samoproglašenu ‘posvećenost miru’ i ‘isključivo obrambeno orijentiranu’ politiku“.

Počelo je s jednom kravom. Sad grade tankere i razarače i okreću milijarde

Estevez-Abe odbacuje te tvrdnje. „To je ista optužba koju Peking već dugo upućuje ‘jastrebovskim’ premijerima Liberalno-demokratske stranke“, rekla je ona, dodajući da će promjena japanske politike učvrstiti postojeće veze i pomoći Tokiju da gradi nova savezništva, u trenutku kada raste zabrinutost zbog posvećenosti Washingtona svojim partnerima.

„Sjedinjene Države pokrenule su ovu dinamiku“, rekla je ona. Američki predsjednik Donald Trump „otuđio je toliko američkih saveznika da, kako kaže kanadski premijer Mark Carney, ‘srednje sile’ aktivno rade na smanjenju ovisnosti o Washingtonu“. „Manje oslanjanje na američko naoružanje svakako je dio tog procesa“, zaključila je Estevez-Abe.