EUROZONA je možda kliznula u recesiju u zadnjem prošlogodišnjem kvartalu, a izgledi za rast i dalje su slabi, upozorio je potpredsjednik Europske središnje banke (ECB) Luis de Guindos. Eurozona je veći dio prošle godine balansirala na rubu stagnacije, a u ovoj godini aktivnost bi trebala tek blago porasti, za 1.2 posto, prema jesenjim prognozama Europske komisije.

Uteg je posustala domaća potrošnja, koju je ECB ukrotio podizanjem kamatnih stopa kako bi zakočio inflaciju. Od sredine prošle godine podigli su ih za čak 4.5 postotnih bodova. U takvim je uvjetima gospodarstvo eurozone blago smanjeno u trećem tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca, a u ECB-u očekuju blagi pad aktivnosti i u razdoblju od listopada do prosinca.

„Slabi pokazatelji upućuju na pad gospodarske aktivnosti i u prosincu, potvrđujući mogućnost tehničke recesije u drugoj polovini 2023. i slabe kratkoročne izglede“, rekao je De Guindos u Madridu. I novi podaci signaliziraju neizvjesnu budućnost, rekao je dužnosnik ECB-a, dodajući da pretežu rizici pada aktivnosti.

Spuštanje inflacije na ciljanu razinu tek sljedeće godine?

Slabost je zamjetna u svim sektorima, a posebno u graditeljstvu i proizvodnji, a u idućim mjesecima vjerojatno će im se pridružiti i usluge, dodao je. U osvrtu na monetarnu politiku ponovio je samo smjernice ECB-a da će kamatna stopa na depozite od četiri posto, bude li se zadržala na toj razini „dovoljno dugo“, spustiti stopu inflacije na ciljanih dva posto.

Inflacija je zamjetnije posustajala tijekom većeg dijela 2023., ali je u prosincu ponovo izrazito ojačala, na 2.9 posto, prema procjeni europskog statističkog ureda.

Cijene energije odražavat će u idućem razdoblju nisku poredbenu osnovicu u prethodnoj godini, a vlade će postupno ukidati mjere potpore kućanstvima s visokim računima za struju i plin, što će rezultirati prolaznim jačanjem inflacije, rekao je De Guindos. Projekcije ECB-a predviđaju da će se inflacija spustiti na ciljanu razinu tek iduće godine.

NORVEŠKI izvoz prirodnog plina cjevovodima u Europu pao je u 2023. godini za 6.7 posto zbog radova na održavanju, ali u prosincu dosegnuo je rekordnu razinu, objavio je danas operater plinovodnog sustava Gassco. Gassco je lani Europi isporučio 109.1 milijardu kubičnih metara plina mrežom cjevovoda dugom 8800 kilometara, rečeno je Reutersu. U 2022. isporučili su 116.9 milijardi kubičnih metara.

Podatak za 2023. nije do sada bio poznat javnosti, napominje Reuters. U prosincu isporuke su dosegnule novi mjesečni rekord od 11.1 milijardu kubičnih metara, uz stabilnu proizvodnju, dostupnost pogona za preradu i postojanu potražnju.

„Prosinac je bio fantastičan“

„Prosinac je bio fantastičan za proizvodnju u norveškom epikontinentalnom pojasu“, rekao je za Reuters Alfred Skaar Hansen, potpredsjednik Gassca za rad sustava Gassca. Epikontinentalni pojas obuhvaća morsko dno i podzemlje izvan teritorijalnoga mora.

Norveška je 2022. pretekla Rusiju i postala glavni europski dobavljač plina. Gassco je najavio opsežnije radove na održavanju u 2023. godini koji su odgođeni u godini ranije kako bi se osigurala maksimalna iskorištenost kapaciteta mreže i izvoznih terminala.

U takvim je uvjetima opskrba Europe plinovodima pala u razdoblju od siječnja do kolovoza za 6.4 posto, a u rujnu proizvodnja se spustila na najnižu razinu u četiri godine.