EUROPSKA unija i Britanija objavile su nove sankcije Rusiji ne čekajući da im se priključi SAD, dan nakon što je američki predsjednik Donald Trump razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji nije obećao da će pristati na primirje u Ukrajini.

London i Bruxelles su objavili da su sankcije usmjerene na rusku flotu tankera u sjeni i financijske tvrtke koje su pomogle Rusiji da ublaži posljedice ranijih sankcija. Novim mjerama želi se Rusiji onemogućiti pristup ključnim vojnim tehnologijama i smanjiti prihode od prodaje energije. Europska visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas kaže da se radi o najopsežnijem paketu sankcija dosad.

„Dok Putin glumi interes za mir, u pripremi su nove sankcije i što dulje Rusija ustraje u svom ilegalnom i brutalnom ratu naš će odgovor biti oštriji”, rekla je Kallas. Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy upozorio je da će „odgađanje napora za uspostavom mira udvostručiti našu predanost da pomognemo Ukrajini i da koristimo sankcije za obuzdavanje Putinova ratnog stroja“.

Sankcijama je obuhvaćeno 189 novih brodova

EU je 2022. ograničio cijene ruske nafte na 60 dolara po barelu kako bi Rusiji smanjio prihode kojima financira rat u Ukrajini. Međutim, da bi zaobišla sankcije Rusija koristi tankere koji plove pod zastavama trećih zemalja, koji su često neregistrirani i neosigurani.

Sankcijama je obuhvaćeno 189 novih brodova kojima je zabranjen pristup europskim lukama, čime se ukupan broj sankcioniranih brodova popeo na 342.

Na crnu listu su stavljeni pojedinci koji omogućavaju rad flote, brodarske tvrtke za prijevoz sirove nafte i naftnih derivata, uključujući one iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Turske i Hong Konga te jedan veliki osiguravatelj tankera.

Uvode se i dodatne restriktivne mjere Surgutneftegazu, ruskoj naftnoj kompaniji koja Moskvi osigurava značajne prihode te ruskoj tvrtki za otpremu nafte. Novi paket također sankcionira 45 ruskih tvrtki i pojedinaca koji rusku vojsku opskrbljuju dronovima, oružjem, streljivom, vojnom opremom, kritičnim komponentama i logističkom podrškom.

Vijeće EU-a je uz to dodalo 31 pravni subjekt na popis onih koji podliježu strožim ograničenjima izvoza robe i tehnologije dvojne namjene, zbog njihove podrške ruskom vojnom i industrijskom kompleksu. Neki se nalaze se u trećim zemljama (Srbija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Turska, Vijetnam i Uzbekistan) i bili su uključeni u zaobilaženje izvoznih ograničenja, uključujući bespilotne letjelice ili računalno numerički upravljane alatne strojeve.

MINISTRI vanjskih poslova i obrane iz zemalja članica Europske unije danas se sastaju u Bruxellesu kako bi raspravljali o sukobu koji se nastavlja u Ukrajini, obrambenim kapacitetima bloka i sve većim napetostima na Bliskom istoku. Šefovi diplomacija bi trebali službeno odobriti 17. paket sankcija Europske unije protiv Moskve zbog ruskog rata u Ukrajini, a usredotočit će se na takozvanu rusku flotu u sjeni.

Riječ je o brodovima koji plove pod zastavama trećih zemalja, a koje Rusija koristi kako bi izbjegla sankcije.

Osobne sankcije poput zabrane ulaska u Europsku uniju i zamrzavanja imovine predviđene su u više od deset slučajeva. Također, postoje planovi da se kazni nekoliko desetaka tvrtki uključenih u rusko zaobilaženje sankcija.

javit će se i ukrajinski ministri

Očekuje se da će se ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha sastati sa svojim europskim kolegama videovezom nakon što pregovori između ukrajinskih i ruskih izaslanika o primirju koje je Kijev predložio nisu polučili konkretne rezultate.

Ministri vanjskih poslova raspravljat će o najnovijem razvoju događaja na Bliskom istoku, uključujući Pojas Gaze i Siriju. Ministri obrane započet će raspravom o vojnoj podršci Unije za ratom razorenu Ukrajinu. Ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov pridružit će se razgovorima videovezom, a očekuje se da će glavni tajnik NATO-a Mark Rutte osobno sudjelovati u Bruxellesu.

Ministri obrane također će razgovarati o tome kako poboljšati europske obrambene kapacitete i povećati izdvajanja za vojsku, uključujući prijedlog o 150 milijardi eura vrijednom fondu za obranu.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.

Ovo je .

Homepage nacije.

1.095.038 čit

Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.

Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.