Poruka Kijeva Europi: Rusija je prijetnja i za vas, a mi vam možemo pomoći

DOK RUSIJA nastavlja eskalirati svoje taktike hibridnog ratovanja u Europi, nedavni upadi dronova u Poljsku i Estoniju predstavljaju novi odvažni potez koji je podigao napetosti. Za Ukrajince, koji proživljavaju najkrvaviji kopneni sukob u Europi od Drugog svjetskog rata, poruka je jasna: i druge su zemlje pod prijetnjom, a bliža suradnja s Ukrajinom može ih zaštititi, piše The Kyiv Independent.

„Hibridni rat je već počeo“

Osim nedavnih preleta ruskih dronova iznad teritorija NATO-a, sumnja se da Rusija stoji i iza podmetnutih požara u Poljskoj i Litvi, sabotaže podvodne infrastrukture u Baltičkom moru te dezinformacijskih kampanja diljem Europe s ciljem sijanja razdora. „S pravnog gledišta prema međunarodnom pravu, ovo još nije formalno stanje rata između zemalja NATO-a i Rusije. Ali to je već stanje hibridnog rata“, izjavio je Oleksandr Merežko, ukrajinski zastupnik i predsjednik parlamentarnog odbora za vanjske poslove. „Ukrajina mora reći da Rusija vodi hibridni rat protiv Europe.“

Galerija

Rat je već potaknuo spoznaju da se ukrajinsko znanje s bojišta može iskoristiti za zaštitu drugih zemalja. Strana ulaganja u ukrajinsku obrambenu tehnologiju naglo su porasla, a posljednji incidenti natjerali su europske zemlje da se okrenu nabavi ukrajinskih presretačkih dronova, znatno jeftinijoj tehnologiji od projektila koje je Poljska ranije koristila.

Ukrajinci se nadaju da će najnovije prijetnje potaknuti još tješnju suradnju. „Mi (Ukrajina) imamo više iskustva i možemo iskreno pomoći (Poljskoj), pogotovo kada su u pitanju dronovi koji presreću ruske dronove“, dodao je Merežko. „Ključna je točka da možemo pomoći: neka zatvore nebo, a mi ćemo zajedno raditi na obaranju ruskih dronova, prije nego što uopće dobiju priliku prijeći u zračni prostor država članica NATO-a.“

Ovu je temu pokrenuo i predsjednik Volodimir Zelenski tijekom govora u Vijeću sigurnosti UN-a 23. rujna, pozivajući saveznike da pomognu Ukrajini u obaranju ruskih projektila i dronova. „Ako nema rata na nebu, Rusija ne može nastaviti borbu na zemlji“, rekao je Zelenski.

Zajednička protuzračna obrana

Ideja o partnerstvu NATO-a i Ukrajine radi zatvaranja zračnog prostora iznad zapadne Ukrajine sve se ozbiljnije razmatra, potvrdio je Bohdan Popov iz ukrajinske obrambene savjetodavne tvrtke Traida Trade Partners. „To postaje sve relevantnije za obje strane, jer su države NATO-a sada pod prijetnjom“, rekao je.

Prijedlog uključuje potpunu integraciju zračnih i protuzračnih obrambenih sustava. NATO-ovi sustavi, poput Patriota, bili bi stacionirani u zemljama članicama blizu ukrajinske granice, a borbeni zrakoplovi Saveza bili bi raspoređeni tijekom masovnih napada.

„Svi dronovi, svi projektili koji lete u smjeru NATO-a, bili bi presretnuti iznad Ukrajine i neće oštetiti ništa na teritoriju država NATO-a“, objasnio je Popov. Ukrajina ovo predstavlja kao situaciju u kojoj svi dobivaju: NATO neutralizira prijetnje prije nego što stignu na njegov teritorij, a Ukrajina dobiva dodatnu zaštitu, što joj omogućuje preusmjeravanje resursa na prvu crtu.

Europa se budi, ali odgovor je složen

Poruka o ruskoj prijetnji nije naišla na plodno tlo 2014. kada je Rusija anektirala Krim, smatra Ed Arnold, viši istraživač za europsku sigurnost na institutu RUSI. Europa tada rat u Donbasu nije vidjela kao izravan izazov. „Sve je to palo u vodu 2022. godine“, rekao je Arnold. „Od tada pa do sada trebalo je vremena da se postigne ujedinjenje u smislu: da, ovo je zapravo izravna prijetnja. Moramo nešto poduzeti. Europa je, mislim, bila vrlo, vrlo spora.“

Unatoč rastućem konsenzusu da je Rusija prijetnja, europske vlade i dalje se suočavaju s teškim odlukama, ističe Alex Kokcharov, analitičar za Rusiju i Istočnu Europu.

Suočene su s proračunskim ograničenjima i moraju balansirati između potpore Ukrajini i jačanja vlastitih obrambenih sposobnosti. „Vidimo da različite europske vlade tome pristupaju različito“, rekao je Kokcharov, napominjući da su nordijske i baltičke države sklonije ideji da će naoružavanje Ukrajine oslabiti Rusiju u budućnosti, dok veće ekonomije poput Francuske i Italije nisu na istoj valnoj duljini.

Ipak, zaključuje, Ukrajina mora nastaviti naglašavati da ruska agresija ne prestaje. „Ništa u ruskim akcijama u Ukrajini ne pokazuje da je Rusija istinski zainteresirana za mir.“