Što se događa Rusima? Procurilo pismo šefa naftnog diva Putinu: „Ovo je nezapamćeno“

Višemjesečna ukrajinska kampanja napada dronovima na naftnu infrastrukturu duboko unutar ruskog teritorija prisilila je rafinerije na zatvaranje pogona. Energetski analitičari procjenjuju da je zbog ovih napada izvan funkcije ostalo 25 ili više posto ukupnih ruskih kapaciteta za preradu nafte.

Šef Rosnjefta pisao Putinu: „Nezapamćena šteta“

Čelni čovjek najveće ruske naftne kompanije Rosnjefta, Igor Sečin, nastalu je štetu u pismu predsjedniku Vladimiru Putinu nazvao „nezapamćenom“, a dokument je procurio u ruski list Kommersant.

U pismu ruskom predsjedniku Sečin traži da se privremeno ukine obveza prodaje goriva na burzi jer čak 80% kupljenog volumena završava kod preprodavača koji nabijaju cijene, te zahtijeva da se prioritetan pristup kupnji osigura isključivo krajnjim potrošačima.

Kako bi se pokrile nestašice, predlaže da se sve naftne kompanije obvežu na preradu najmanje 30% izvađene sirovine unutar zemlje, da se na burzu plasira i ekološki lošije gorivo standarda „Euro-3“ te da država omogući mehanizam po kojem će uvoz benzina iz inozemstva biti ekonomski isplativ.

Zbog ukrajinskih dalekometnih dronova i opće nestašice, ruski civili koji žive daleko od bojišnice sada na vlastitoj koži osjećaju posljedice Putinovog rata protiv Ukrajine.

Čekanje od 18 sati na benzinskoj crpki 4800 kilometara od Ukrajine

U sibirskom gradu Irkutsku – udaljenom oko 4800 kilometara od Ukrajine – redovi na benzinskim postajama toliko su dugi da su lokalne vlasti obećale postaviti kemijske zahode za Ruse koji čekaju duž ceste.

Jedna od vozačica u koloni, Aljona Sadovnikova, ispričala je za New York Times da je sa suprugom i 18-mjesečnom bebom stigla na red u 23 sata te su čekali sve do 17 sati idućeg dana kako bi napokon natočili gorivo. Tijekom ove 18-satne agonije koristila je zahod na benzinskoj crpki, gdje je kupovala i grickalice, dok su drugi ljudi iz kolone dijelili hranu i igračke s njezinom bebom.

Nestašicu goriva u Rusiji prvi je put primijetila sredinom lipnja, nakon što je pokušala natočiti tank na crpki koja je u tom trenutku posluživala isključivo ljude s kuponima za racionalizaciju.

„Jesmo li mi to u Sovjetskom Savezu?“

„Užasnula sam se: Jesmo li mi to u Sovjetskom Savezu pa moramo imati kupone za kupnju kobasica?“, izjavila je za Times ova 26-godišnjakinja koja radi u industriji društvenih mreža.

Kriza s gorivom stvara dodatni pritisak na rusko gospodarstvo, koje je već pogođeno visokom inflacijom i oštrim kamatnim stopama kojima se pokušavaju obuzdati cijene. Ogromni troškovi zaduživanja i slabljenje potražnje potrošača potaknuli su val stečajeva, što budi strah od neizbježne bankarske krize.

Ukrajina je nastavila s napadima dronovima, pogodivši naftni terminal u Sankt Peterburgu, koji je prethodno bio meta u lipnju, točno za vrijeme Putinovog gospodarskog foruma.

Putin priznao problem, tvrdi da situacija „nije kritična“

Putin je priznao problem s gorivom, ali je ukrajinske napade na naftna postrojenja odbacio kao „nekritične“. Ipak, Kremlj je zabranio izvoz benzina i kerozina kako bi osigurao više zaliha za domaće tržište, a počeo je čak i uvoziti benzin iz Indije – unatoč tome što je Rusija jedan od najvećih svjetskih proizvođača nafte.

Potpredsjednik vlade Aleksandar Novak također umanjuje ozbiljnost situacije, tvrdeći da je tržište goriva „teško, ali pod kontrolom“, dok je ministar financija Anton Siluanov čak negirao da je kriza uzrokovala skok cijena benzina.

Ljudi se tuku za gorivo na pumpama

No, cijene zapravo divljaju, izbijaju tučnjave među frustriranim vozačima koji čekaju u kolonama, a pojedine se benzinske postaje zatvaraju. U Krasnodaru, trećoj po veličini ruskoj regiji, lokalni dužnosnik potvrdio je da je zatvorena najmanje trećina benzinskih crpki.

Na Krimu, ukrajinskom poluotoku koji je Rusija ilegalno anektirala 2014. godine, nestašica je prisilila vlasti na odluku da se gorivo od sada čuva uglavnom za komunalne i hitne službe. Prodaja građanima potpuno je obustavljena, osim ako ne preostane viška zaliha.

Uz to, Krim pati od redukcija struje i nestašice vode. Iako je povijesno bio ljetno odredište za Ruse, ljudi sada panično bježe s Krima. Čak je i proruski čelnik Krima upozorio na društvenim mrežama da „velike količine goriva neće biti u prodaji u bliskoj budućnosti“.

Kako je Ukrajina stvorila kaos u Rusiji

Podsjetimo, samo tijekom svibnja ukrajinski su dronovi čak 16 puta pogodili ruske rafinerije, pri čemu se na udaru našlo osam od deset najvećih postrojenja u zemlji. To je potvrdio i Reuters, navodeći da će moskovska rafinerija nafte biti izvan pogona najmanje šest mjeseci. Napadi se izvode duboko u zaleđu, pa su tako pogođene i rafinerije udaljene više od 1300 odnosno 1900 kilometara od bojišnice.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski udare naziva „dalekometnim sankcijama“ te poručuje: „Ako Ukrajina bude u plamenu, bit će i Moskva.“ Dok podaci Međunarodne agencije za energiju pokazuju pad ruske proizvodnje sirove nafte, vojni analitičar Marinko Ogorec objašnjava dinamiku ovih napada.

„Ukrajina je ovladala tehnologijom i dostigla razinu razvoja na kojoj može vrlo precizno gađati ruske ciljeve duboko u zaleđu. Rusija na to nema pravi odgovor iz jednostavnog razloga što je golema zemlja i nije sposobna obraniti svaku točku koja joj je važna. To je as koji Kijev ima u rukavu“, ističe Ogorec, ali napominje da vojska ipak ima prioritet. „Najveći teret osjetit će civili, ali to neće bitno utjecati na borbenu komponentu ruske vojske ni na njezinu operativnu sposobnost. Šteta će biti nanesena gospodarstvu i društvu u cjelini.“