Ukrajinci su u Rusiji stvorili kaos, to sad priznaje i Putin: „Vise nam nad glavom“

Nestašice se šire Rusijom

Nedavno su u dva najvažnija ruska grada, Moskvi i Sankt Peterburgu uvedena prva ograničenja na prodaju benzina, što je tek dio goleme nestašice koja je sada zahvatila više od 25 ruskih regija, javlja neovisni medij The Moscow Times. Društvenim mrežama širi se snimka koja, prema navodima, prikazuje red za gorivo na autocesti između Moskve i Sankt Peterburga.

Kriza s gorivom ranije je zahvatila i Krim, ukrajinski poluotok koji je Rusija anektirala 2014. godine. Kriza se zatim poput požara proširila duboko u unutrašnjost Rusije.

Specijalizirani medij Energy Intelligence već je izdao upozorenje kako Rusiji prijeti najteža energetska kriza u njezinoj povijesti. Jaroslav Kabakov, strateg u ruskoj brokerskoj kući Finam, upozorava da prava kriza tek počinje.

Ukrajina gađa ruske rafinerije

Ukrajinski su dronovi samo tijekom svibnja čak 16 puta pogodili ruske rafinerije, pri čemu se na udaru našlo osam od deset najvećih postrojenja u zemlji. Ukupno je zabilježeno najmanje 30 udara na rusku naftnu infrastrukturu, što je rekord od početka totalne invazije.

Kijev je tako pronašao način da odgovori na ruske napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu koji traju godinama i uključuju elektrane, trafostanice i prijenosnu mrežu, ali i da milijune običnih Rusa prisili da se izravnije suoče sa stvarnošću rata, što bi dugoročno moglo imati i političke posljedice za Kremlj.

Ukrajina ovako rat želi okončati

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je moskovska rafinerija pogođena s udaljenosti od 500 km, što ilustrira doseg ukrajinskih udara dugog dometa.

„Ovo je pravedan odgovor na ruske napade i na produžavanje rata koji se mora okončati“, rekao je na X-u.

Kinetičke sankcije umjesto ekonomskih

Analiza američkog Baker Institutea, objavljena u ožujku, zaključuje da Ukrajina od prošle godine vodi sustavnu kampanju protiv ruskog energetskog sektora.

Analitičari ovog instituta smatraju da je Ukrajina nakon godina zapadnih sankcija prešla na ono što nazivaju „kinetičkim sankcijama“ jer im je cilj fizički ograničiti rusku proizvodnju i izvoz energenata. Naime, Rusija je velik dio ograničenja uspjela zaobići pomoću tzv. flote u sjeni, mreže tankera nejasnog vlasništva koji i dalje prevoze rusku naftu na svjetska tržišta.

Dok se tankeri mogu brzo preregistrirati, promijeniti vlasnika ili zastavu pod kojom plove, obnova rafinerija i drugih energetskih postrojenja pogođenih dronovima i projektilima znatno je sporija i skuplja.

Ukrajinski plan daje ekonomske rezultate

Cilj takvih napada zato nije samo smanjiti količine goriva dostupne ruskoj vojsci nego i otežati Rusiji da naftu i naftne derivate pretvara u izvozne prihode. Međunarodna agencija za energiju objavila je da je ruska proizvodnja sirove nafte u svibnju pala za oko pet posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine te je bila deset posto ispod planirane razine, prenosi Reuters.

Prije rata u Iranu kojeg su SAD i Izrael pokrenuli krajem veljače, Rusija je, unatoč sankcijama, uspjela izvoziti nešto manje od 5 milijuna barela dnevno, po cijeni od oko 70 dolara po barelu.

„Smatra se da su ukrajinski napadi smanjili izvozni kapacitet za 2 milijuna barela. To znači da se sada prodaje 3 milijuna barela po cijeni od preko 100 dolara po barelu. Na kraju, Rusija, koja je htjela zaraditi više, zarađuje koliko i prije“, rekao je naftni stručnjak Thierry Bros za Le Monde.

I sam Putin priznaje problem

Predsjednik Vladimir Putin priznao je velike probleme koje ruskoj vojsci stvara ukrajinska tehnologija, pogotovo bespilotne letjelice velikog dometa.

„Potpuno razumijemo probleme koje nam stvaraju bespilotne letjelice“, izjavio je Putin na sastanku s ruskim vojnicima koji je prenosila televizija.

„Vaši zapovjednici o tome stalno govore. Svaki dan. Ponavljaju mi to doslovno svaki dan. Znam što u nekim slučajevima znači podići glavu dok vam dronovi vise nad glavom kao muhe“, rekao je.

Može li sve to odlučiti rat?

Ukrajina je očito pronašla način kako Rusiji stvarati ekonomske i logističke probleme daleko od bojišnice. No može li se konkretno rat dobiti udarima na rafinerije i izvore financiranja? O tome smo razgovarali s vojnim analitičarom Marinkom Ogorecom.

„Ratove je teško uspoređivati jer je svaki specifičan za sebe. Ipak, ovo u određenoj mjeri podsjeća na iransko-irački rat 1980-ih, kada su u završnoj fazi sukoba obje strane počele gađati udaljenu infrastrukturu, energetska postrojenja i proizvodnju nafte, o kojoj su i jedni i drugi ovisili.

Uz taj, kako ga se naziva, ‘rat gradova’, i jedna i druga strana gađali su kritičnu infrastrukturu na velikim udaljenostima. Svaka oružana sila iznimno je ranjiva na udare na logistiku i opskrbne pravce, a upravo su takvi ciljevi u ovom slučaju među prvima došli na udar“, rekao je.

„Ovo ne mijenja ishod rata, ali ima političke posljedice“

Objašnjava da napadi na energetsku i drugu kritičnu infrastrukturu ne mogu predstavljati prekretnicu u ratu.

„Da bi se teritorij osvojio, okupirao i zadržao, na njega mora stupiti pješak. To se ne može postići napadima na infrastrukturu. Ovakvi udari sami po sebi ne mogu riješiti rat“, kaže Ogorec. Dodaje, međutim, da takvi napadi mogu imati političke posljedice.

„Mogu uzdrmati političke odnose, utjecati na raspoloženje javnosti i potaknuti razmišljanja i na jednoj i na drugoj strani“, zaključuje.

„Na bojišnici vlada status quo“

„Ključno je ono što se događa na bojišnici, a ondje trenutačno vlada status quo. Nema većih napredovanja jer su ukrajinske snage koncentrirane na području Kramatorska i Slovjanska, dvaju ključnih i snažno utvrđenih gradova, a ruske snage zasad ne uspijevaju probiti te obrambene položaje.

Zbog toga je došlo do svojevrsne pat-pozicije. Hoće li ta situacija s vremenom dovesti do ozbiljnijih mirovnih pregovora, tek ćemo vidjeti, nadam se da hoće“, odgovorio je Ogorec.

Dronovi donose i političke bodove

I drugi obrambeni analitičari kažu da takvi napadi sami po sebi ne mogu preokrenuti situaciju protiv Rusije, ali da imaju važan utjecaj i da se dinamika rata možda mijenja, iznosi Reuters.

Neke od konkretnih posljedica već su vidljive i na terenu. Prema Institutu za proučavanje rata, ukrajinski napadi, osim što smanjuju ruske kapacitete za proizvodnju goriva, ujedno otežavaju i njegovu dopremu prema okupiranim područjima, čime se povećava logistički pritisak na rusku vojsku.

Najmoćnije ekonomije svijeta: Postoji novi zamah u otporu Kijeva

A jedna od tih promjena sigurno se odnosi na političku dimenziju sukoba. Uspjesi ostvareni dronovima pomažu Kijevu uvjeriti zapadne saveznike da i dalje može nanositi ozbiljnu štetu Rusiji te da mu se isplati nastaviti pružati vojnu pomoć.

Stoga ne iznenađuju ni zaključci današnjeg sastanka zemalja G7: „Pohvaljujemo Ukrajinu zbog njezine otpornosti i napretka na bojnom polju u posljednjih nekoliko mjeseci i naglašavamo da sada postoji novi zamah u otporu Kijeva“, navodi se u zajedničkoj izjavi čelnika zemalja G7 nakon sastanka održanog u Francuskoj.

Izjava je objavljena nakon što je Trump nazvao „vrlo dobrim“ sastanak s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim i drugim čelnicima G7, što ujedno odražava i jačanje pozicije Ukrajine nakon uspješnih napada dronovima koji su oslabili rusku pregovaračku poziciju.