Ukrajinci imaju najveću priliku od početka rata. Ruska elita: „Ovo je katastrofa“

„Postavljamo zasjede u blizini ruskih zračnih luka“, rekao je Shtilierman, opisujući taktiku koja se posljednjih tjedana koristi protiv neprijateljskih zrakoplova na okupiranom Krimu. Objasnio je da piloti opremaju „matične letjelice“ FP-1 s fiksnim krilima s dva kvadrokoptera natovarena bombama. „Tako možemo čekati u blizini ruskog aerodroma da sleti avion i onda ga uništiti“, dodao je.

Veliki ukrajinski preokret

Mjesecima nakon što je moral u zemlji bio na dnu, a saveznici gubili nadu, ukrajinski preokret doveo je u pitanje uvriježeno mišljenje da veća i bolje opremljena ruska vojska može nadjačati kijevsku. Samopouzdanje Ukrajinaca poraslo je na razinu neviđenu godinama.

„Ovog mjeseca dinamika se promijenila u našu korist, u korist Ukrajine“, rekao je prošlog tjedna predsjednik Volodimir Zelenski. „Držimo više položaja i nanosimo više štete“, kazao je, dodavši da su dalekometni udari na Rusiju „posebno značajni“.

Doista, samo nekoliko dana nakon što je Shtilierman obišao proizvodne trake, deseci takvih jeftinih letjelica preletjeli su stotine kilometara do Moskve i šire, u najvećem ukrajinskom napadu dronovima na ruski glavni grad od početka rata. Probili su se kroz rusku protuzračnu obranu i obrušili na rafinerije nafte, uzrokujući goleme vatrene kugle vidljive iz svemira.

Alyona Getmanchuk, voditeljica ukrajinske misije pri NATO-u, kaže da je njezina zemlja „sada u jednoj od najjačih pozicija od početka rata“ jer manje ovisi o partnerima.

„Ukrajina je najjača u zadnjih godinu dana“

Ukrajinski vojni dužnosnici i zapadni stručnjaci slažu se da je vojska zemlje jača nego u bilo kojem trenutku od povratka Trumpa na vlast, jer praznine nastale smanjenom pomoći SAD-a popunjava povećanom europskom pomoći i većom samodostatnošću.

Masovna proizvodnja bespilotnih letjelica, u opsegu i brzini nezamislivoj prije samo godinu dana, omogućuje Kijevu da vodi rat dronovima dugog dometa i održava „zonu uništenja“ duž crte bojišnice.

To je uvelike nadoknadilo nedostatak vojnika i usporilo ruske ofenzive za koje su se mnogi bojali da će se ubrzati prošle godine i ovog proljeća. Kremlj se i dalje nada da će ove godine svladati ukrajinske snage i uglavnom bilježi sporo napredovanje. No, nova faza rata u oštrom je kontrastu s početkom godine, kada je Moskva držala inicijativu, a njezina zimska zračna kampanja uništila velik dio ukrajinske energetske infrastrukture.

Nelagoda u Moskvi

Uoči moskovske Parade pobjede 9. svibnja, ruske vlasti djelovale su neobično nervozno. Zbog nagađanja da bi Ukrajina mogla dronovima gađati Crveni trg, sigurnosne mjere su pojačane, a proslava je svedena samo na mimohod pješaštva. Parada je održana, ali tek nakon što je Zelenski podrugljivo „odobrio“ događaj, objavivši na predsjedničkoj web stranici dekret u kojem obećava da neće napasti Moskvu.

U Rusiji raste ogorčenje zbog rata koji se sve više osjeća kod kuće. Ukrajinski udari dronovima redovita su pojava daleko od bojišnice, čak i do Uralskih planina. Indeks „potencijala za osobni prosvjed“ državne agencije za istraživanje javnog mnijenja Vtsiom porastao je u travnju na 25 posto, što je najviša razina od početka rata.

„Svi su bijesni. Ljudi iz ruske elite potpuno se slažu da je ovo katastrofa“, kaže jedan visoki ruski poslovni čovjek. „To se mora nekako riješiti“, dodaje, navodeći da je Vladimir Putin „izrazito nepopularan“, ali i „star i tvrdoglav“.

Problemi na bojištu, Rusi gube 35.000 vojnika mjesečno

Na bojišnici se ruske kopnene snage muče s napredovanjem pod stalnom prijetnjom ukrajinskih dronova, čak i nakon što je proljeće olakšalo uvjete borbe. Ukrajinski ministar obrane Mihajlo Fedorov izjavio je prošlog tjedna da je u ožujku i travnju „ubijeno ili teško ranjeno“ oko 35.000 Rusa, a te brojke potkrepljuje ukrajinski sustav koji nagrađuje borbene jedinice novom opremom za potvrđena uništenja.

Kijev, koji procjenjuje da Rusija regrutira prosječno 29.500 novih vojnika mjesečno, tvrdi da je pet mjeseci zaredom neprijatelj gubio više ljudstva nego što ga može mobilizirati. Cilj Fedorova je eliminirati 50.000 ruskih vojnika mjesečno s bojišta, što bi, prema tvrdnjama Kijeva, moglo biti presudno za ishod rata. Neka obavještajna izvješća navode zapanjujuću brojku od 1.2 milijuna ubijenih ili ranjenih ruskih vojnika od veljače 2022. godine.

Anne Keast-Butler, čelnica britanske obavještajne agencije GCHQ, rekla je jučer da je ubijeno gotovo pola milijuna ruskih vojnika, dodavši: „Putin gubi na bojišnici.“ I ukrajinska vojska trpi zbog nedostatka ljudstva, s procijenjenih 500.000 do 600.000 žrtava, prema zapadnim procjenama.

Ni Moskva ni Kijev ne objavljuju službene podatke o gubicima. No, ljudstvo više nije isključivo ukrajinski problem. „Ukrajinska vojska iscrpljuje Ruse“, kaže Robert Brovdi, zapovjednik ukrajinskih Snaga za bespilotne sustave.

Kako će se rat završiti?

U večernjem obraćanju ovog mjeseca, Zelenski je sažeo osjećaj da se rat mijenja. „Naše dalekometne sposobnosti značajno mijenjaju situaciju i, šire gledano, svjetsku percepciju ruskog rata“, rekao je. Nakon godinu dana uglavnom neuspješne diplomacije koju je vodila Trumpova administracija, mnogi ukrajinski dužnosnici sada vjeruju da će pregovori postati mogući tek kada Rusija bude pod većim pritiskom.

No, Putin ne pokazuje znakove odustajanja od svojih zahtjeva, koje Ukrajina smatra pozivom na kapitulaciju. Na jednom događaju prošlog tjedna ponovio je poziv ukrajinskim trupama da se predaju, a zatim je poveo slabašan uzvik „ura“ koji je Kremlj kasnije izbrisao sa svoje web stranice.

Ruski čelnik vjeruje da njegove snage mogu zauzeti ostatak Donbasa do jeseni, nakon čega namjerava pojačati svoje teritorijalne zahtjeve, navode osobe koje s njim razgovaraju. Glavna nada Rusije je da će SAD izvršiti dovoljan pritisak na Ukrajinu da prihvati uvjete Moskve.

Međutim, tri organizacije koje prate bojišnicu – Deep State, Black Bird Group i Institut za proučavanje rata – izvještavaju da su se ruski teritorijalni dobici usporili. Prema podacima Black Bird Groupa, u travnju su iznosili samo 94 četvorna kilometra. Fedorov je rekao da je Ukrajini pomogao i potez Elona Muska da spriječi „neovlašteno korištenje“ njegovog satelitskog sustava Starlink od strane ruskih snaga, što je Ukrajini dalo „kritičnu prednost na bojišnici“.

Rat daleko od pobjede

Stručnjaci upozoravaju da je prerano reći da se zamah u potpunosti preokrenuo u korist Kijeva. „Rusi su se pregrupirali i tek su nedavno povećali svoj operativni tempo“, kaže analitičar Gady, ukazujući na obnovljenu aktivnost Moskve duž tri osi napada i na krvavu bitku za ukrajinski „pojas tvrđava“ – gradove Dobropillia, Kostjantinivka, Družkivka, Kramatorsk i Slovjansk.

Ruske snage pritišću te gradove, uništavajući ono što ne mogu zauzeti razornim kliznim bombama. Gubitak bilo kojeg od tih gradova mogao bi značajno povećati pritisak na ukrajinsku obranu.

Nedostatak ljudstva u Ukrajini ostaje stalan izazov. Unatoč rastućim gubicima, Rusija ima veće rezerve ljudstva i resursa te nastavlja vlastitu kampanju dubokih udara na ukrajinsku energetsku infrastrukturu. U međuvremenu, broj zemalja koje sudjeluju u inicijativi za kupnju streljiva za Ukrajinu prepolovio se od prosinca, s 18 na devet. Da bi Ukrajina prevladala, mora istovremeno održati mobilizaciju, industrijsku ekspanziju i fiskalnu stabilnost, kažu stručnjaci.

Gady kaže da će „sljedećih nekoliko mjeseci borbi“ pokazati je li strategija Kijeva bila uspješna. Trenutno, dodaje, Ukrajina ima „kvalitativnu prednost u bespilotnom ratovanju, ali Rusija zadržava kvantitativne prednosti na svim frontama“. Upozorava da bi se, „ako se Rusija učinkovito prilagodi nedavnim ukrajinskim napretcima, situacija na bojišnici mogla izgledati drugačije do ljeta“.

Za sada, ukrajinski vojnici na bojišnicama kažu da im je moral na najvišoj točki u posljednjih godinu dana. U Kijevu i drugim gradovima, Ukrajinci su možda iscrpljeni, ali ostaju odlučni u želji da poraze Rusiju. Getmanchuk, voditeljica misije pri NATO-u, kaže da postoji „široka percepcija da je najteža faza rata iza nas“. Zaključuje: „Ukrajinci sve više vjeruju da će moći izdržati što god slijedi.“