‘Putin je pod pritiskom, slijede sustavni napadi, a meta Rusa više nije samo Ukrajina. Jedini ih je SAD poslušao‘

„Američki napad na iranske čamce dio je pregovaračke strategije SAD-a – malo mrkve, malo batine. Ali mislim da se iza kulisa vode pregovori jer obje strane trpe ogromne štete. Iran je vojno poražen, ali ne i strateški. Amerika nije Iranu nametnula svoju volju. Za SAD je ovaj rat bio nepotreban. Iranski režim postao je još radikalniji. Primirje je dobro za obje strane i cijeli svijet. Iran je bio svjestan da se vojno ne može oduprijeti SAD-u i Izraelu, ali je našao Ahilovu petu, a to su Hormuški tjesnac i zaljevske zemlje u kojima su američke vojne baze i koje su pretrpjele ogromne štete”, kaže u 300. emisiji Briefing umirovljeni brigadir Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Vilko Klasan, stručnjak za raketno naoružanje i vojni analitičar. Iznosi procjene po kojima su na iranskoj strani štete oko 300 milijardi dolara, a u zaljevskim zemljama oko 120 milijardi.

Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta

„Europa je možda i najviše izgubila ratovima u Iranu i Ukrajini. Plaćamo skuplje gorivo i u potpunosti plaćamo ukrajinski rat, što znači novo zaduživanje Europe. Uz to imamo gospodarske, ali i političke štete, što Europsku uniju čini najvećim gubitnikom. EU je pogriješila što je, za razliku od Amerike, u startu odbila bilo kakve kontakte s Rusijom, što nije htjela pregovarati. EU se ili ne snalazi ili su struje kojima odgovara rat u Ukrajini toliko jake da ćemo do pregovora još dugo pričekati, a iz nekih krugova dolaze i ratnohuškačke izjave”, upozorava Klasan.

„I jedna i druga strana preusmjerava dronove. S obje strane je i strašna propaganda. Najveće članice NATO-a odbile su prijedlog Marka Ruttea da se za Ukrajinu izdvaja 0,2 posto BDP-a. Potpora Ukrajini se topi i nakon ovih 90 milijardi nedostajat će još 60. Prema zadnjim izjavama ruskog Ministarstva vanjskih poslova, Rusija će sustavno napadati Kijev i vojnu infrastrukturu onih koji dizajniraju, programiraju i proizvode sredstva za napade na Rusiju. To je poslušala jedino Amerika, koja povlači svoje diplomate, za razliku od zemalja EU-a. NATO šalje njemačko-nizozemski korpus na Baltik i prijeti Kalinjingradu. Sve to vodi završnici rata u kojoj će ili Ukrajina izgubiti rat ili će se NATO umiješati u rat ili će se u Rusiji dogoditi nekakva promjena. To su tri moguće opcije”, naglašava Klasan.

„Ukrajina je polučila sve više uspjeha u napadima dronovima, u Rusiji je jako porastao pritisak na Putina, oko 300.000 ljudi dobilo je poziv za regrutaciju u Rusiji, koja najavljuje sustavne napade. Rusija bi mogla napasti i neku europsku zemlju članicu NATO-a. Zato je Estonija odmah rekla da neće dopustiti korištenje svojeg zračnog prostora. U zračnom prostoru Bjelorusije pojavili su se ukrajinski dronovi. Dronovi koji su pali prvo u Zagrebu, pa u Rumunjskoj, Poljskoj i pokraj Münchena bili su ukrajinski. Ukrajina stoji jako loše s ljudstvom i financijski i u interesu joj je da se rat proširi, osobito predsjedniku Volodimiru Zelenskom. Možemo povući paralelu s premijerom Benjaminom Netanyahuom, koji je remetilački faktor u pregovorima između Irana i Amerike. Te dvije osobe su za rat, a ne za mir”, tvrdi Klasan, koji ne vjeruje da će Izrael prestati ratovati dok je Netanyahu na vlasti jer je on, dok je zemlja u ratu, zaštićen od suđenja za korupciju.

„Rusi pripremaju ljetnu ofenzivu, Ukrajina se ukopava oko Odese. U EU će ući dio Ukrajine, da ne kažem pola, kao pola Cipra. To bi bilo nepravedno prema zemljama zapadnoga Balkana. Ja sam, kao Hrvat, za to da Srbija uđe u EU prije Ukrajine, a pogotovo Crna Gora i BiH”, ističe Klasan i podsjeća na Rutteovu izjavu da treba za 400 posto povećati izdvajanja za protuzračnu i proturaketnu obranu.

„To sam ja govorio prije Ruttea. I Hrvatska u to treba ulagati. Nude nam se sustavi. To nam neupitno treba, a kome to nije jasno, neka pogleda što se događa u Europi i svijetu. Hrvatska je to već trebala napraviti”, upozorava Klasan.

„Za Donalda Trumpa uspjeh bi bio otvaranje Hormuza, na što bi i Iran pristao u zamjenu za civilnu uporabu nuklearne energije. Vjerujem da će pregovori uroditi plodom, a tada se Trumpu otvaraju uvjeti da, osim na Kubu i Grenland, krene i s onim što se pregovaralo u Pekingu i u Anchorageu. To je ovo što Rusi sada najavljuju – sustavne napade, pozivajući se na nešto već dogovoreno s Amerikancima, a što nikad nije objavljeno, kao ni ono što je u Pekingu dogovoreno iza zatvorenih vrata”, napominje Klasan, koji vjeruje da se ide prema multipolarnoj podjeli zona interesa.

„Nuklearno oružje u Iranu stvorilo bi novu Sjevernu Koreju koja bi prijetila svim svojim susjedima i tada bi tim putem išle i Saudijska Arabija i Turska, a to ne odgovara ni SAD-u ni Kini. Iran može pristati na predaju svojeg obogaćenog uranija. To bi Trump mogao proglasiti pobjedom”, zaključuje Klasan, koji problematičnim smatra to što glavnu riječ u Iranu definitivno vodi Revolucionarna garda, koja je vrlo radikalna. Za vrhovnog vođu se, dodaje, ne zna je li uopće živ jer ga nitko nije vidio.

„Promet kroz Hormuški tjesnac normalizirat će se, ali pod novim uvjetima. U Ukrajini očekujem eskalaciju rata. Vlasti u Kijevu nisu u povoljnom položaju jer ne može se ratovati bez ljudi i bez novca. Ukrajinski ministar socijale izjavljuje da je Ukrajina pala na 20 do 25 milijuna stanovnika, a 2000. je imala 44 milijuna”, ističe Klasan.

Cijelu emisiju možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Briefing.

Pogledajte cijelu emisiju: