Katarski premijer o iranskim napadima: Osjećamo se duboko izdanima

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

U svom prvom medijskom istupu otkako je Katar bio meta raketnih i bespilotnih napada, premijer je rekao da je zemlja ušla u, kako je rekao, „vrlo teško razdoblje“, pohvalivši pritom profesionalnost svojih obrambenih i sigurnosnih snaga. Za čovjeka koji je posredovao u nekima od najsloženijih svjetskih kriza, njegova ljutnja zbog iranskih postupaka bila je uočljiva.

Osjećaj izdaje

„Osjećamo se duboko izdanima“, rekao je. „Nepunih sat vremena od izbijanja rata, napadnuti su Katar i druge zaljevske države. Jasno smo istaknuli da nećemo biti dio nikakvih ratova protiv naših susjeda.“

Ton je bio upečatljiv za zemlju koja je dugo održavala otvorene diplomatske kanale s Teheranom, čak i u najnestabilnijim trenucima, i koja se tradicionalno pozicionirala kao globalni posrednik. Čini se da je taj odnos s Teheranom sada narušen.

„Nikada nismo očekivali takve napade na zaljevske zemlje od našeg susjeda“, rekao je. „Uvijek smo pokušavali očuvati dobar odnos s Iranom, ali u potpunosti odbacujemo opravdanja i izgovore koje koriste.“

Poziv na deeskalaciju

Ipak, iako je osudio napade, premijer je više puta naglasio da bi vojna eskalacija samo produbila krizu te da odgovornost za smirivanje situacije leži na svim stranama. „I dalje pozivamo na deeskalaciju“, rekao je. „Oni su naši susjedi – to je naša sudbina.“

Njegova poruka nije bila upućena samo Teheranu. Pozvao je i Sjedinjene Države da smanje napetosti, upozorivši na rizik da cijela regija utone u rat. Diplomacija, ustvrdio je, ostaje jedini održiv put izlaska iz krize.

„Iranska pogrešna procjena i napad na zaljevske države sve su uništili“, rekao je, ali je inzistirao da odgovor sada moraju biti obnovljeni pregovori. Al Thani je također odbacio tvrdnje da su iranski napadi bili usmjereni na vojne ciljeve.

Međunarodne zračne luke, vodoopskrbni sustavi i plinska infrastruktura bili su mete Teherana. „Dvadeset i pet posto napada bilo je usmjereno na civilne objekte. Kakve to veze ima s ratom? Što time žele postići?“

Globalne posljedice

Premijer je opetovano isticao globalne uloge i činjenicu da se ono što se događa u Zaljevu neće zadržati samo u Zaljevu. Katar opskrbljuje svijet s otprilike 20 posto plina i jedan je od najvećih svjetskih proizvođača gnojiva, što znači da bi svaki dugotrajniji poremećaj utjecao na tržišta, opskrbu hranom i ljude diljem svijeta.

No, iako zaljevske države inzistiraju da ovo nije njihova borba, one su postale njezin sastavni dio. To je, možda, i središnja opasnost ovog trenutka – rat koji je započeo između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana sada uvlači zemlje koje u njemu ne žele sudjelovati, ali se sve više nalaze na njegovoj prvoj crti bojišnice.