Potvrđeno Reutersu: Amerika ozbiljno razmatra udare na Iran, ovo su opcije

No, izraelski i arapski dužnosnici smatraju da zračni napadi sami po sebi ne mogu srušiti klerikalnu vlast. Dva američka izvora upućena u rasprave kažu da Trump želi stvoriti uvjete za promjenu režima nakon što je gušenje prosvjeda ranije ovog mjeseca slomilo nacionalni pokret, pri čemu su ubijene tisuće ljudi, piše Reuters.

Galerija

Opcije na Trumpovom stolu

Kako bi to postigao, Trump navodno razmatra udare na zapovjednike i institucije koje Washington smatra odgovornima za nasilje, s ciljem da se prosvjednicima ulije samopouzdanje potrebno za preuzimanje vladinih i sigurnosnih zgrada.

Jedan od američkih izvora naveo je da opcije o kojima raspravljaju Trumpovi suradnici uključuju i znatno veći napad s trajnijim posljedicama, moguće na postrojenja za balističke projektile koji mogu dosegnuti američke saveznike na Bliskom istoku ili na iranski program obogaćivanja nuklearnog materijala.

Drugi američki izvor ističe da Trump još nije donio konačnu odluku o smjeru djelovanja, pa tako ni o vojnoj opciji. Dolazak američkog nosača aviona USS Abraham Lincoln i pratećih ratnih brodova na Bliski istok ovog tjedna proširio je Trumpove mogućnosti za vojnu akciju, nakon što je opetovano prijetio intervencijom zbog gušenja prosvjeda u Iranu.

Saveznici upozoravaju: Udari bi mogli postići kontraefekt

Četiri arapska dužnosnika, tri zapadna diplomata i visoki zapadni izvor, čije su vlade obaviještene o raspravama, izrazili su zabrinutost. Smatraju da bi takvi udari, umjesto da izvedu ljude na ulice, mogli oslabiti pokret koji je već uzdrman nakon najkrvavije represije od Islamske revolucije 1979. godine.

Alex Vatanka, direktor Iranskog programa na Institutu za Bliski istok, rekao je da bez značajnijih prebjega unutar vojske, iranski prosvjedi ostaju „herojski, ali nadjačani“. Visoki izraelski dužnosnik s izravnim saznanjima o planiranju između Izraela i SAD-a rekao je da Izrael ne vjeruje da zračni udari sami mogu srušiti Islamsku Republiku.

„Ako želite srušiti režim, morate poslati kopnene snage“, rekao je, dodavši da bi Iran, čak i da SAD ubije vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hameneija, „imao novog vođu koji bi ga zamijenio“. Smatra da samo kombinacija vanjskog pritiska i organizirane domaće oporbe može promijeniti politički smjer Irana.

Tisuće ubijenih tijekom prosvjeda

Iransko vodstvo je, prema riječima izraelskog dužnosnika, oslabljeno nemirima, ali i dalje čvrsto drži vlast unatoč dubokoj ekonomskoj krizi koja je potaknula prosvjede. Više američkih obavještajnih izvješća došlo je do sličnog zaključka: uvjeti koji su doveli do prosvjeda i dalje postoje i slabe vladu, ali bez većih pukotina u vlasti, rekle su dvije osobe upoznate s tim izvješćima.

Vrhovni vođa Hamenei javno je priznao nekoliko tisuća smrtnih slučajeva tijekom prosvjeda, okrivivši za nemire Sjedinjene Države, Izrael i, kako ih je nazvao, „pobunjenike“. Američka skupina za ljudska prava HRANA navodi da je broj poginulih u nemirima 5937, uključujući 214 pripadnika sigurnosnih snaga, dok službeni podaci govore o 3117 mrtvih. Reuters nije mogao neovisno provjeriti te brojke.

Hamenei i borba za nasljedstvo

U dobi od 86 godina, Hamenei se povukao iz svakodnevnog upravljanja, smanjio javne nastupe i vjeruje se da boravi na sigurnim lokacijama nakon što su izraelski udari prošle godine usmrtili mnoge visoke iranske vojne zapovjednike, rekli su regionalni dužnosnici. Svakodnevno upravljanje prešlo je na osobe povezane s Korpusom čuvara islamske revolucije (IRGC), uključujući višeg savjetnika Alija Larijanija.

Međutim, Hamenei zadržava konačnu riječ o pitanjima rata, nasljeđivanja i nuklearne strategije, što znači da su političke promjene vrlo teške dok je on na sceni. U Washingtonu i Jeruzalemu neki dužnosnici tvrde da bi tranzicija vlasti u Iranu mogla prekinuti nuklearni zastoj i otvoriti vrata suradnji sa Zapadom.

Ipak, upozoravaju da nema jasnog nasljednika Hameneija. Arapski dužnosnici i diplomati vjeruju da bi u tom vakuumu IRGC mogao preuzeti vlast, učvrstiti tvrdu liniju vladavine te produbiti nuklearni zastoj i regionalne napetosti.

Strah od regionalnog kaosa

Zemlje u regiji, od Zaljeva do Turske, preferiraju obuzdavanje Irana umjesto njegovog kolapsa – ne iz simpatija prema Teheranu, već iz straha da bi nemiri unutar nacije od 90 milijuna ljudi mogli izazvati nestabilnost daleko izvan iranskih granica.

Upozoravaju da bi se raskomadani Iran mogao pretvoriti u građanski rat, kao što se dogodilo nakon američke invazije na Irak 2003., što bi izazvalo val izbjeglica, potaknulo islamistički militantizam i prekinulo protok nafte kroz Hormuški tjesnac.

Najozbiljniji rizik, upozorio je analitičar Vatanka, jest fragmentacija u „Siriju u ranoj fazi“, s rivalskim jedinicama i pokrajinama koje se bore za teritorij i resurse. Zaljevske države, dugogodišnji američki saveznici, strahuju da bi bile prve mete iranske odmazde.

Što je najvjerojatniji ishod?

Saudijska Arabija, Katar, Oman i Egipat lobirali su u Washingtonu protiv napada, a saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman poručio je iranskom predsjedniku da Rijad neće dopustiti korištenje svog zračnog prostora za vojne akcije protiv Teherana.

„Sjedinjene Države mogu povući okidač“, rekao je jedan od arapskih izvora, „ali one neće živjeti s posljedicama. Mi hoćemo.“ Najvjerojatniji ishod je „postupna erozija – prebjezi elita, ekonomska paraliza, osporavano nasljeđivanje – koja iscrpljuje sustav dok se ne slomi“, zaključio je analitičar Vatanka.