Tramp
Analitičar: Trump prvi put prema Rusiji ide batinom, a ne mrkvom
NAPETI diplomatski tjedan obilježili su najavljeni, a potom otkazani sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa te uvođenje novih sankcija ruskim naftnim kompanijama.
O potezu američkog predsjednika i mogućim posljedicama govorio je prof. dr. sc. Goran Bandov, rukovoditelj Središnjeg ureda za međunarodne odnose i održivi razvoj Sveučilišta u Zagrebu, gostujući u Dnevniku HRT-a.
„Imamo, s jedne strane, simboličku razinu. To je prvi put da predsjednik Donald Trump uvodi nove sankcije prema Rusiji. Time se pokazuje smjer njegova razmišljanja. Do sada je prema Rusiji išao uvijek ‘mrkvom’, a ovo je prvi put da ide ‘batinom'“, rekao je Bandov.
Dodao je kako će uvođenje sankcija dvjema najznačajnijim ruskim naftnim kompanijama zasigurno imati i ekonomske posljedice.
„Rusija će, kao i dosad, pokušati pronaći alternativne načine da zaobiđe propise, ali to će značajno poskupjeti proces uvoza ruske nafte. Morat će davati veće popuste i manje će zarađivati. Ovo je prvi put da predsjednik Trump u drugom mandatu koristi ‘batinu’, a ne ‘mrkvu'“, ponovio je.
„Zelenski govori o primirju, a ne o konačnom rješenju“
Bandov se osvrnuo i na izjavu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je rekao da bi zamrzavanje postojećih crta bojišnice moglo biti kompromisno rješenje i početak pregovora.
„Predsjednik Ukrajine govori o primirju, o zamrzavanju trenutne situacije, ali ne o konačnom rješenju. Radi se o prijedlogu za početak pregovora kako bi se prestalo ubijati, no još smo jako daleko od mira i konačnih pregovora“, naglasio je Bandov.
„Ukrajina niti u jednom trenutku nije rekla da bi odustala od suvereniteta bilo kojeg dijela svog teritorija. Međunarodno pravo i dalje priznaje Ukrajini apsolutni suvereni teritorij u međunarodno priznatim granicama“, rekao je Bandov.
„Još smo daleko od diplomatskog rješenja“
Govoreći o izjavama ruskih izaslanika koji tvrde da su nadomak diplomatskog rješenja, Bandov je poručio da je takva procjena preuranjena.
„Još smo jako daleko od diplomatskog rješenja. U ovom trenutku čini se da Rusija želi postići što je moguće bolje uvjete na terenu i utvrditi pozicije kako bi u pregovorima imala bolje adute“, kazao je.
Prema Bandovu, sve što se trenutačno događa na diplomatskoj sceni dio je šireg procesa pozicioniranja. „Sve ide u smjeru odugovlačenja kako bi se na vojnom području utvrdila jedna i druga strana“, zaključio je.
Trump postavio uvjet Putinu: „Neću gubiti vrijeme“
AMERIČKI predsjednik Donald Trump izjavio je kako se ne planira sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom sve dok ne bude postignut konkretan dogovor o miru između Rusije i Ukrajine. Time bi se trebao okončati rat koji će u veljači ući u svoju petu godinu.
„Neću gubiti vrijeme“
Iako je ranije bilo najavljeno da će se Trump i Putin sastati u Budimpešti kako bi razgovarali o mirovnom sporazumu, do tog susreta nikada nije došlo. „Morat ću znati da ćemo postići dogovor. Neću gubiti vrijeme“, poručio je Trump novinarima u zrakoplovu Air Force One tijekom putovanja u Aziju.
Unatoč svemu, Trump je istaknuo svoj prijašnji odnos s ruskim čelnikom. „Uvijek sam imao sjajan odnos s Vladimirom Putinom, ali ovo je bilo vrlo razočaravajuće“, dodao je. Dvojica predsjednika posljednji su se put sastala 15. kolovoza na Aljasci, a taj je sastanak opisan kao produktivan korak prema postizanju mira.
Napadi na Ukrajinu se nastavljaju
U međuvremenu, situacija na terenu ne pokazuje znakove smirivanja. U ruskim raketnim i bespilotnim napadima na Ukrajinu u noći na subotu ubijene su najmanje četiri osobe, a 20 ih je ranjeno. U glavnom gradu Kijevu dvije su osobe poginule, a 13 ih je ranjeno u napadu balističkom raketom, izvijestila je gradska policija.
U regiji Dnjepropetrovsk poginule su dvije osobe, a sedam ih je ranjeno, potvrdio je vršitelj dužnosti regionalnog guvernera Vladyslav Haivanenko, dodavši da su oštećene stambene zgrade i privatne kuće.
Kijev traži više oružja i jače sankcije
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jučer je pozvao Sjedinjene Države da prošire sankcije na cjelokupni ruski naftni sektor te je zatražio rakete dugog dometa za uzvratne udare. Zelenski je boravio u Londonu na razgovorima s europskim čelnicima koji su obećali vojnu pomoć za zaštitu njegove zemlje od buduće ruske agresije.
Sastanak, čiji je domaćin bio britanski premijer Keir Starmer, imao je za cilj pojačati pritisak na Putina. S druge strane, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u utorak je jasno poručio da se Rusija protivi trenutnom prekidu vatre.
Trump sprema nove sankcije Rusiji?
Podsjetimo, ranije danas objavljeno je da je Trumpova administracija pripremila paket dodatnih sankcija usmjerenih na ključne sektore ruskog gospodarstva, koje je spremna aktivirati ako Vladimir Putin nastavi odugovlačiti s okončanjem rata u Ukrajini.
Američki dužnosnici također su poručili europskim kolegama kako podržavaju ideju da EU iskoristi zamrznutu rusku imovinu za kupnju američkog oružja za Kijev. Dva američka dužnosnika potvrdila su da je Washington pokrenuo i interne razgovore o korištenju ruske imovine u SAD-u za potporu ukrajinskim ratnim naporima.
Jedan visoki američki dužnosnik izjavio je za Reuters kako bi želio da europski saveznici povuku sljedeći veliki potez prema Rusiji, bilo da se radi o dodatnim sankcijama ili carinama.
Drugi izvor upoznat s dinamikom unutar administracije rekao je da će Trump vjerojatno pričekati nekoliko tjedana kako bi procijenio reakciju Rusije na sankcije objavljene prije tri dana, koje su ciljale naftne kompanije Lukoil i Rosneft te podigle cijene nafte za više od 2 dolara i prisilile velike kineske i indijske kupce da traže alternative.
Na meti banke i naftna infrastruktura
Neke od dodatnih sankcija koje je SAD pripremio usmjerene su na ruski bankarski sektor i infrastrukturu za transport nafte, otkrili su izvori. Prošlog tjedna, ukrajinski dužnosnici predstavili su SAD-u nove prijedloge sankcija, a među njima su i mjere za prekid svih veza ruskih banaka sa sustavom temeljenim na dolaru. Ipak, nije poznato koliko se ozbiljno ti zahtjevi razmatraju.
Aktivnosti poduzima i američki Senat, gdje neki zastupnici oživljavaju napore za donošenje dugo odgađanog dvostranačkog zakona o sankcijama. Izvor upućen u rad administracije kaže da je Trump otvoren za podršku takvom paketu, no upozorava da se to vjerojatno neće dogoditi ovog mjeseca. Ministarstvo financija nije odgovorilo na zahtjev za komentar.
U međuvremenu, Kiril Dmitrijev, posebni izaslanik ruskog predsjednika Vladimira Putina, jučer je izjavio kako vjeruje da su njegova zemlja, SAD i Ukrajina blizu diplomatskog rješenja. S druge strane, Halyna Yusypiuk, glasnogovornica ukrajinskog veleposlanstva u Washingtonu, pozdravila je nedavne sankcije.
Putin i Trump trebali su se sastati u Budimpešti
„Demontaža ruskog ratnog stroja najhumaniji je način da se ovaj rat privede kraju“, napisala je u e-poruci. Odluka o sankcijama Rusiji uslijedila je nakon turbulentnog tjedna za američku politiku prema Ukrajini.
Trump je prošli tjedan razgovarao s Putinom i najavio njihov sastanak u Budimpešti, što je iznenadilo Ukrajinu. Dan kasnije, sastao se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Washingtonu, gdje su američki dužnosnici vršili pritisak da se odrekne teritorija u Donbasu. Zelenski je to odbio, a Trump je napustio sastanak s idejom da se sukob zamrzne na trenutnim linijama bojišnice.
Prošlog vikenda Rusija je poslala diplomatsku notu Washingtonu ponavljajući ranije mirovne uvjete, da bi nekoliko dana kasnije Trump novinarima rekao kako je sastanak s Putinom otkazan jer mu se „jednostavno nije činio ispravnim“.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.