Ruska moć na Mediteranu slabi. NATO: Okreću se drugim taktikama

DOK RUSIJA sve češće narušava zračni prostor svojih susjeda i pokazuje mišiće NATO-u duž istočne Europe i Baltika, postoji jedno područje gdje njezina snaga primjetno kopni – vode Sredozemnog mora, piše Politico.

Ova situacija kod nekih dužnosnika NATO-a izaziva olakšanje, no drugi upozoravaju da Moskva vjerojatno mijenja taktiku u regiji, što će zahtijevati prilagodbu Saveza novim vrstama prijetnji, rekli su za NatSecDaily.

Gubitak ključne baze u Siriji

Ruska pomorska prisutnost na Mediteranu dramatično je opala od pada režima Bashara al-Assada u Siriji krajem prošle godine, potvrdila su dva dužnosnika Saveza. U siječnju je nova sirijska vlada preuzela rusku bazu u Tartusu, koja je bila jedina stalna moskovska ispostava na južnom krilu NATO-a.

Gubitkom ključnih postrojenja za održavanje i opskrbu, Rusija je dovedena u situaciju da čak i svoje podmornice neuobičajeno često mora držati na površini.

Dodatni udarac zadala je Ukrajina, koja je protubrodskim projektilima desetkovala rusku Crnomorsku flotu. Istovremeno, nedavno raspoređeni njemački ratni brodovi na Baltiku počeli su osporavati prisutnost Kremlja, što Rusiji dodatno otežava prikupljanje resursa za slanje brodova i mornara u udaljenije regije.

Ograničene ruske pomorske sposobnosti

„Ruska površinska flota prilično je stara. Imaju prilično impresivnu podmorničku snagu“, rekao je jedan od dužnosnika NATO-a, kojem je zajamčena anonimnost radi rasprave o obavještajnim pitanjima. „Vrlo je teško kada imate svoju podmorničku flotu na Baltiku dovesti podmornicu klase Kilo u Sredozemlje.“

Jeffrey Edmonds, bivši savjetnik Ministarstva obrane za Europu, tvrdi da je ruska nemoć projiciranja snage na Sredozemlju jasan znak slabljenja njezina utjecaja na Bliskom istoku općenito.

„Rusija jednostavno nije imala sredstva ni načina da intervenira, da zaštiti Assada. Jednostavno to nije mogla učiniti“, kazao je Edmonds, danas suradnik Centra za novu američku sigurnost. „To se razlikuje od ruskog pokušaja u Africi, gdje imate male timove ljudi koji mogu zaštititi vođe, a to je pristup s vrlo niskim troškovima i niskim rizikom. To se ne bi primijenilo.“

Okretanje asimetričnim prijetnjama

Prvi dužnosnik NATO-a napomenuo je da od siječnja nije bilo zlonamjernih incidenata između ruskih plovila i saveznika te da Moskva održava kontakt među brodovima kako bi izbjegla sudare.

Ipak, upozorio je da se Kremlj okreće asimetričnim taktikama, ne samo na Mediteranu već i na Baltiku. „Daju nam ove dileme s dronovima“, rekao je dužnosnik. „Kada ne možete generirati puno konvencionalnih snaga, morate pribjeći drugim mjerama.“

Borba protiv takvih prijetnji nosi nove rizike. S obzirom na to da Rusija na više bojišta pribjegava vojnim taktikama koje su ispod praga otvorenog ratovanja, NATO mora imati „željezne dokaze“ kako bi bio siguran da Kremlj doista stoji iza tih aktivnosti, istaknuo je general bojnik Matthew Van Wagenen, zamjenik načelnika stožera Vrhovnog zapovjedništva savezničkih snaga u Europi, na Sigurnosnoj konferenciji u Sarajevu ovog vikenda.

Incident s ruskom podmornicom kod Gibraltara

Prije nekoliko dana ruska nuklearna podmornica navodno je doživjela „ozbiljnu nesreću“ u Sredozemnom moru, doznalo se preko ruskih vojnih blogera.

Prema izvještajima, podmornica Novorosijsk, duga 74 metra i pripadnica klase Kilo, izronila je iznad Gibraltarskog tjesnaca.

Ruski Telegram kanal VČk-OGPU, koji se povezuje s obavještajnim krugovima u Moskvi, objavio je da se gorivo počelo nakupljati u unutrašnjosti podmornice, što stvara rizik od eksplozije. Posada bi, tvrdili su, mogla biti prisiljena ispumpavati gorivo izravno u more.

Situacija se odmah počela uspoređivati s tragedijom podmornice Kursk iz kolovoza 2000. godine, kada je u Barentsovom moru eksplodirala ruska podmornica klase Oscar II. U toj nesreći poginulo je svih 118 članova posade. Eksploziju je tada izazvalo curenje vodikovog peroksida koje je reagiralo s katalizatorom i dovelo do otkazivanja torpeda, nakon čega je druga detonacija uništila cijeli brod.

Svrha ruske podmornice kod Gibraltara

France24 je prije dva dana objavio tekst u kojem se postavlja pitanje što je uopće ruska podmornica tamo radila. Iako inače vrlo pouzdani VČK-OGPU tvrdi da je Novorosijsk bio na „borbenoj misiji“, kako se navodi, to ne znači nužno da je podmornica namjeravala ciljati britanske položaje na Gibraltaru ili bilo što drugo.

„Najčešće se ove vrste misija odnose na prikupljanje obavještajnih podataka ili diskretan prijevoz osoblja i opreme“, rekao je Alexandre Vautravers, obrambeni stručnjak i glavni urednik Swiss Military Reviewa, za France24.

Gibraltarski tjesnac savršen je za ove vrste tajnih operacija. To je jedini pomorski prolaz između Atlantika i Mediterana, a svi brodovi koji prolaze kroz njega pomno se prate. Osim toga, Rusija ima tradiciju održavanja pomorske prisutnosti u Mediteranu, objašnjava, pak, Basil Germond, stručnjak za međunarodnu sigurnost i pomorske poslove na Sveučilištu Lancaster. „To su dugoročna pomorska raspoređivanja za postizanje političkih, ekonomskih i strateških ciljeva projiciranjem svojeg vojnog utjecaja u regiji“, rekao je on.

Rusija ostala bez ikakve prisutnosti u Sredozemlju

No, također je istaknuo da je ruska sposobnost iskazivanja utjecaja u Mediteranu „vrlo ograničena“ u ovom trenutku, ukazujući na rat u Ukrajini i nedavni gubitak pomorske baze u Tartusu u Siriji kao razloge za to. „To je bio veliki udarac za rusku mornaricu“, rekao je.

France24 navodi kako to znači da je podmornica Novorosijsk vjerojatno jedno od rijetkih ruskih ratnih plovila koja još uvijek djeluju u Sredozemlju, što pokazuje opadanje utjecaja Moskve u toj regiji.

I The Maritime Executive se bavio tom temom i prošli ponedjeljak objavio da je zbog problema s Novorosijskom ruska mornarica navodno jedno kratko vrijeme ostala bez ikakve prisutnosti u Sredozemlju.

Kako se navodi, nakon posjeta luci Alžir, koji je završio 18. rujna, Novorosijsk je u pratnji tegljača klase Gorin Jakov Grebelski, napustio Sredozemlje. Prema tim informacijama, uočeni su kako plove prema zapadu kroz tjesnac prošlog petka.

Za vrijeme dok je podmornica napuštala Mediteran, u regiju je ušla korveta klase Stereguščij RFS Bojki, prateći poznati teretni brod za prijevoz oružja Sparta IV. Deklarirano odredište Sparte IV je egipatski Port Said, a dolazak je planiran za ovu subotu, kako navodi Maritime Executive, uz napomenu da ruski trgovci oružjem uobičajeno navode lažno odredište kako bi prikrili svoje prave namjere.

Mogući novi dogovor Putina sa Sirijom

Ako Sparta IV stigne do Tartusa, kako se navodi, to bi mogao biti znak da je tijekom nedavnih razgovora između Moskve i sirijske vlade postignut određeni dogovor o budućoj suradnji. Potencijalni uvjeti, navodi se, mogli bi uključivati isporuke nafte i rezervnih dijelova za rusku vojnu opremu, koja čini temelj onoga što je ostalo od sirijskih oružanih snaga.

Kao pokazatelj ruske namjere da održi svoju prisutnost u Sredozemlju, kako navodi portal, ruski tanker Sjeverne flote Kama ušao je u Sredozemlje sredinom rujna. Na temelju podataka Automatskog identifikacijskog sustava (AIS) praćenja brodova, čini se da je plovilo zamijenilo sestrinski tanker Vjazma u luci Al Hoceima u Maroku, izvijestio je The Maritime Executive.