Zašto bi Danska uopće bila meta Rusima? Nije slučajno odabrana

DANSKA je priopćila da je bila žrtva „hibridnog napada“ nakon višestrukih i još uvijek misterioznih aktivnosti dronova u blizini pet svojih zračnih luka te više vojnih baza u samo tjedan dana.

Najnoviji incidenti zabilježeni su sinoć, kad su veliki dronovi viđeni nad više vojnih baza, uključujući najveću dansku zrakoplovnu bazu Karup, što je nakratko dovelo do zatvaranja civilnog zračnog prostora.

Dronovi su viđeni i kod zračne luke Aalborg na sjeveru Danske, koja je više puta zatvorena, dok su regije Esbjerg, Sønderborg i Skrydstrup ostale otvorene unatoč sličnim slučajevima.

Danska upire prstom u Rusiju

To se dogodilo samo dva dana nakon što je danska premijerka Mette Frederiksen odbila isključiti da iza incidenta stoji Rusija nakon što su veliki dronovi prisilili zračnu luku u Kopenhagenu na četverosatno zatvaranje. Ona je incident opisala kao „ozbiljan napad na kritičnu dansku infrastrukturu“, da bi jučer pak poručila da je „Europa u hibridnom ratu“

Nakon srijede ministar obrane Troels Lund Poulsen upozorio je da „sigurno ne izgleda kao slučajnost, izgleda sustavno, ovo bih nazvao hibridnim napadom“.

Nije samo Danska, ali…

Slični incidenti s dronovima dogodili su se i u Švedskoj, uključujući dva misteriozna drona uočena iznad arhipelaga Karlskrona na jugoistoku zemlje, te u Norveškoj, gdje je zračna luka Oslo bila prisiljena zatvoriti se tri sata iste noći kad se incident dogodio u danskoj prijestolnici.

Dok danski čelnici sugeriraju realnu mogućnost ruskog hibridnog rata, namećete se pitanje zašto bi Rusija, koja je (uz izuzetak eksklave Kalinjingrada) od Danske udaljena oko 1600 kilometara, uopće odlučila za takvu akciju.

„Mediji često zanemaruju povijest Rusije i Danske“

„Ono što je često zanemareno u medijskim izvještajima jest povijest – činjenica da Rusija šalje ljutite signale prema Kopenhagenu“, objasnio je za britanski Independent Keir Giles, stručnjak za rusku vojsku i autor knjige „Ruski rat protiv svih i što to znači za vas“.

To uključuje „staru litaniju nuklearnih prijetnji, upravo zato što Danska pokazuje interes za obranu, jer razmatra kupnju dalekometnog preciznog oružja koje Rusija ne želi da ona posjeduje“, dodao je.

Prošle srijede Danska je objavila da će prvi put nabaviti „dalekometno precizno oružje“, navodeći potrebu da odvrati Rusiju. „Tim oružjem obrambene snage moći će gađati ciljeve na velikoj udaljenosti i, primjerice, neutralizirati neprijateljske prijetnje projektilima“, rekla je premijerka Frederiksen, objašnjavajući da bi to mogle biti rakete ili dronovi.

Bijesna reakcija Moskve: „Prijetite nuklearnoj sili“

To je izazvalo oštru reakciju Moskve. Ruski veleposlanik u Danskoj, Vladimir Barbin, opisao je dansko opravdanje za nabavu oružja dugog dometa kao „čistu ludost“. Barbin je zatim uputio prikrivenu nuklearnu prijetnju Kopenhagenu. „Nitko, nigdje, nikada na svijetu nije javno prijetio nuklearnoj sili. Ove izjave će se zasigurno uzeti u obzir“, napisao je na Telegramu.

„Od sada moramo pretpostaviti da Danska ne razmatra samo mogućnost izravne vojne konfrontacije s Rusijom nego se i priprema za takav scenarij“, dodao je.

„Danska predvodi otpor ruskoj agresiji“

Katja Bego, suradnica u programu Međunarodne sigurnosti think tanka Chatham House, rekla je da je Danska, barem među državama koje ne graniče s Rusijom, „jedna od predvodnica“ u otporu ruskoj agresiji na Ukrajinu.

„Postoji dugotrajan obrazac u kojem je Danska jedna od zemalja koja snažno potiče ostatak NATO-a da poveća vojnu potporu“, dodala je Bego.

Sijanje nepovjerenja u danske građane

Bego je objasnila da Rusija može cinično pokušavati sijati nepovjerenje u danskoj javnosti, koja je u velikoj mjeri naklonjena značajnoj pomoći Ukrajini. „Rusi zapravo šire nepovjerenje ili podjele u stanovništvu. Druge zemlje koje su ovdje bile meta bile su žestoki pristaše Ukrajine i zemlje blizu Ukrajine“, rekla je.

„To su najvjerniji pristaše Ukrajine, rekla bih da je to dio dugoročnog obrasca. Vidjeli smo mnogo takvih aktivnosti u Baltičkom moru. Mislim da izbor ovih zemalja sigurno nije slučajan“, navodi Bego.

Korist od toga, objašnjava, jest širenje strah, ali i mogućnost da stanovništvo postane „manje voljno podržavati Ukrajinu u budućnosti“. Ona ističe i značajan financijski trošak korištenja „izuzetno skupih raketa“ za obaranje „jeftinih dronova“, kao što se, kaže, dogodilo u slučaju ruskog upada u Poljsku s oko 20 dronova ranije ovog mjeseca.

Testira li Moskva teren za širi rat?

Jedna od općeraširenih teza glasi da Moskva želi ispitati obranu NATO-a kako bi utvrdila kako bi zaista članice Sjevernoatlantskog saveza reagirale na značajniju rusku invaziju. „Nitko ne sumnja da ruska ambicija ide daleko izvan Ukrajine i da bi za ostvarenje te ambicije Rusija trebala znati hoće li joj se suprotstaviti“, rekao je Giles za Independent.

Iako nije potvrđeno je li Rusija bila uključena u nedavne incidente s dronovima, rekao je da Moskva i dalje puno toga uči iz ovakvih incidenata, čak i ako su to „samo lokalni idioti“. „Jedna od glavnih koristi jest bolje razumijevanje kapaciteta NATO-a i pojedinih zemalja za suprotstavljanje ruskim operacijama i spremnosti da zaista reagiraju na značajan način“, rekao je.

„Tako se normalizira stanje sukoba“

Kapacitet država da se nose s prijetnjom pokazao se „vrlo ograničenim“, dodao je. Incidente s dronovima nazvao je dobrim načinom „normalizacije stanja sukoba“, dopuštajući Rusiji da dođe do situacije u kojoj „ovakve ruske akcije postaju pozadinski šum umjesto nečega što bi trebalo biti neprihvatljivo“.

Bego se slaže, tvrdeći da bi Rusija mogla „testirati teren ili pokušavati vidjeti kako bi članice NATO-a reagirale“. „U ovom slučaju to su upadi dronovima relativno niskog intenziteta, ali odgovor ne bi nužno izgledao drukčije ako bi došlo do veće eskalacije“, zaključila je.