U Europi se sve više govori o zabrani letenja zbog Rusa. „NATO je zakazao“

KAKO se ruske vojne akcije u Ukrajini sve više približavaju europskom zračnom prostoru, poljski ministar vanjskih poslova podigao je pitanje podrške NATO-a u patroliranju nebom.

Ruski dronovi nad članicama NATO-a

Dana 10. rujna, nakon što su ruski dronovi ušli u poljski zračni prostor, poljski šef diplomacije Radoslaw Sikorski pozvao se na članak 4. Sjevernoatlantskog ugovora i zatražio hitan sastanak članica NATO-a kako bi se raspravilo o onome što je nazvao „velikom provokacijom Vladimira Putina“.

Galerija

Napetosti su dodatno porasle nekoliko dana kasnije kada je Rumunjska prijavila slične upade dronova u svoj zračni prostor, zbog čega je vojska morala podići vlastite borbene zrakoplove.

Nelagoda se proširila među europskim državama jer su se upadi dogodili istodobno s velikim vojnim vježbama koje su održavali Bjelorusija i Rusija i to na samoj istočnoj granici NATO-a.

Sikorski: Prednost bi bila obarati dronove iznad Ukrajine

Govoreći za njemačke novine Frankfurter Allgemeine Zeitung, Sikorski je spomenuo mogućnost proširenja misija na ukrajinski zračni prostor. „Mi kao NATO i EU mogli bismo to napraviti, ali to nije odluka koju Poljska može donijeti sama; ona se može donijeti samo s našim saveznicima“, rekao je Sikorski.

„Zaštita našeg stanovništva – primjerice od padajućih ostataka – bila bi naravno veća kada bismo mogli obarati dronove i druge leteće objekte izvan našeg teritorija“, dodao je.

„Ako bi nas Ukrajina zamolila da ih rušimo iznad svog teritorija, to bi bilo povoljno za nas. Ako mene osobno pitate, trebali bismo to razmotriti“, rekao je Sikorski.

Zelenski je podržao Sikorskijev poziv. „Sada je trenutak da provedemo zajedničku zaštitu našeg europskog neba višeslojnim sustavom protuzračne obrane. Sve tehnologije za to su dostupne. Potrebna su nam ulaganja i volja, potrebne su nam snažne akcije i odluke svih naših partnera“, rekao je Zelenski.

„NATO je zakazao“

Bivši zamjenik vrhovnog savezničkog zapovjednika NATO-a i bivši general britanske vojske Richard Shirreff rekao je za The Independent da je NATO „zakazao“ u svojoj dužnosti da zaštiti članice.

„Prošli tjedan Rusija je napala jednu članicu NATO-a“, rekao je Shirreff, danas predsjednik odbora za sigurnosne rizike britanske kompanije Healix. „Cijela svrha NATO-a jest obrana zračnog prostora, kopnenih granica i morskih komunikacijskih linija. To se u konačnici postiže učinkovitim odvraćanjem. Prošli tjedan to je zakazalo.“

On smatra da je upad bio „namjeran napad s ciljem testiranja NATO-ove obrane“, te je dodao da će Rusija „nastaviti s agresijom ako namiriše slabost“. „NATO mora odgovoriti pravom snagom“, rekao je Shirreff.

Prema njegovim riječima, uvođenje zone zabrane letenja „apsolutno“ je ispravan potez.

„Već smo u ratu s Rusijom“

Odgovarajući na bojazan da bi to moglo dovesti do šireg rata, Shirreff je rekao: „To je čin rata protiv Rusije, ali je istodobno odgovor na čin rata Rusije protiv članice NATO-a. Dakle, to je u potpunosti opravdano. U vrlo stvarnom smislu, mi smo već u ratu s Rusijom.“

Ali što zapravo znači zona zabrane letenja i kakve posljedice nosi u praksi?

Što je zona zabrane letenja?

Zona zabrane letenja (na engleskom no-flight zone – NFZ, op.a.), jest militarizirani zračni prostor zabranjen za određene letjelice. Ograničenje se mora nametnuti silom i može uključivati preventivne udare, nadzor te napade na zrakoplove koji namjeravaju ući u zonu.

„Obično se uvode kada bi raspoređivanje prijateljskih kopnenih snaga bilo neizvedivo, a provodi ih kombinacija nadzora sa zemlje, iz zraka i iz svemira, kao i stalne borbene zračne patrole“, rekao je vojni analitičar Gareth Jennings za The Independent.

Riječ je o proglašenju određenog zračnog prostora „zabranjenim za vojne zrakoplove“ kako bi se ograničila sposobnost neprijateljske skupine ili vlade da provodi operacije koje često ugrožavaju civilno stanovništvo.

Povijest zona zabrane letenja

Zone zabrane letenja prvi put su uvedene 1990-ih tijekom operacija Northern Watch i Southern Watch nad sjevernim i južnim Irakom nakon završetka Zaljevskog rata 1991. Primjenjivane su i u drugim sukobima, uključujući operaciju Deny Flight u Bosni i Hercegovini između 1993. i 1995. te u Libiji 2011., 2018. i 2019. godine.

Zona zabrane letenja razlikuje se od čuvanja zračnog prostora (air policing) jer su „svi neprijateljski vojni zrakoplovi zabranjeni u određenom području (obično iznad aktivne ratne zone), uz rizik da budu oboreni“, rekao je Jennings.

„Čuvanje zračnog prostora koristi se u mirnodopsko vrijeme i ograničena je na prijateljski i/ili međunarodni zračni prostor, obično blizu neprijateljske zemlje. U tom slučaju prijateljski borbeni zrakoplovi presreću i prate neprijateljske letjelice u međunarodnom zračnom prostoru, ali ih ne pokušavaju oboriti“, objasnio je Jennings.

Rizik od izravnog sukoba

Ipak, odluka o uvođenju zone zabrane letenja nad nekom članicom NATO-a u sadašnjoj ukrajinskoj krizi značila bi opasno podizanje napetosti jer postoji rizik od izravnog sukoba NATO-a i Rusije.

Militarizacija zračnog prostora znači da NATO mora biti spreman za borbu ako se zabrana prekrši. Stručnjaci upozoravaju da bi to moglo dovesti do ozbiljnih nemira i otvorenog rata. „Ako bi NATO uveo zonu zabrane letenja nad Ukrajinom, morao bi je i provoditi“, rekao je Jennings.

„To bi zahtijevalo letove borbenih zrakoplova NATO-a iznad Ukrajine i moguće izravne sukobe s ruskim zrakoplovima, što bi značilo da NATO postaje sudionik u ratu“, dodao je Jennings.

Je li uvođenje zone zabrane letenja uopće moguće?

Prijašnje zone zabrane letenja bilo je lakše provoditi jer su se odnosile na države koje su bile „znatno slabije vojno od NATO-a“ i nisu se mogle učinkovito suprotstaviti. „To ne vrijedi za Rusiju i ne postoji jamstvo da bi NATO mogao provesti takvu zonu čak i da to želi“, rekao je Jennings.

Mnogi napadi na Ukrajinu lansirani su s ruskog teritorija, što u određenoj mjeri čini zonu zabrane letenja „besmislenom“.

„Mogao bi postojati kompromis između zone zabrane letenja i potpune neaktivnosti – primjerice da NATO, ili barem zemlje koje graniče sa zonom sukoba, obaraju dronove koji se približavaju njihovu zračnom prostoru dok su još iznad Ukrajine. Ali i to nosi rizike, kako provedbene tako i u smislu eskalacije“, rekao je Jennings.

Rusi: To bi to bila objava Trećeg svjetskog rata

„Zatvaranje neba iznad Ukrajine zapravo znači ulazak NATO snaga na njezin teritorij“, rekao je prokremaljski ruski vojni stručnjak Jurij Knutov.

„Izravno sudjelovanje snaga tih zemalja koje planiraju takve operacije u sukobu znači objavu rata protiv nas. To je casus belli i objava Trećeg svjetskog rata, koji će se na kraju pretvoriti u rat s taktičkim nuklearnim oružjem.

Takve prijedloge iznose samo ljudi koji ne shvaćaju da je Rusija nuklearna sila i da još uvijek tolerira brojna kršenja crvenih linija na koja je naše vodstvo više puta upozorilo“, rekao je Knutov.

Ukrajina je već jednom tražila zabranu letenja

Zelenski je pozvao na uvođenje zone zabrane letenja nad ukrajinskim nebom u danima nakon ruske invazije u veljači 2022. „Jednostavno ne možemo opstati bez toga“, rekao je tada.

Velika Britanija, SAD i NATO odbili su zahtjev, što je potaknulo ukrajinskog predsjednika da optuži čelnike NATO-a da su „dali zeleno svjetlo za daljnje bombardiranje ukrajinskih gradova i sela“.

Argumenti za i protiv

Tadašnji britanski ministar obrane Ben Wallace rekao je da bi sukob s ruskim zrakoplovima u zoni zabrane letenja pokrenuo „rat diljem Europe“. Također su postojale sumnje u učinkovitost takve mjere jer se njome ne bi moglo spriječiti napade s kopna ili mora.

Ipak, Tobias Ellwood, predsjednik parlamentarnog odbora za obranu, rekao je da „Putin neće stati dok ga se ne zaustavi“, upozorivši da bi nečinjenje moglo donijeti još veće rizike.

NATO pokrenuo operaciju Istočna straža

Nakon novih ruskih upada dronova, NATO je pokrenuo novu inicijativu, operaciju Istočna straža, za zaštitu saveznika na istočnom krilu Europe. Ona omogućuje snagama NATO-a da odgovore na zračne prijetnje iz Rusije, uključujući dronove.

„Operacija Istočna straža znači jačanje istočnog krila NATO-a kao izravnu posljedicu nedavnih ruskih upada dronova u Poljsku i Rumunjsku“, rekao je Jennings.