Macron: Ukrajinski saveznici dogovorili se o sigurnosnim jamstvima
FRANCUSKI predsjednik Emmanuel Macron priopćio je večeras da su ukrajinski saveznici završili pripreme za vojna sigurnosna jamstva kako bi podržali Ukrajinu.
Govoreći u Elizejskoj palači tijekom prijema za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Macron je rekao da su temelji koje su vojni zapovjednici postavili od summita o Ukrajini u Bijeloj kući sredinom kolovoza utrli put brzoj akciji nakon što se postigne mirovni sporazum.
„Zahvaljujući doprinosima pripremljenim, dokumentiranim i potvrđenim danas poslijepodne na razini ministara obrane pod strogom tajnošću, sada možemo reći: ovaj posao je dovršen i spreman za političko odobrenje“, naveo je Macron.
Zelenski pozdravio napredak
Sutra će se u Parizu sastati savjetnici Koalicije voljnih, saveza od oko 30 zemalja koje podržavaju Kijev protiv ruske invazije.
Zelenski je pozdravio napredak, naglašavajući da jamstva predstavljaju stvarnu, opipljivu podršku Ukrajini, a ne simbolična obećanja. Dodao je da su i prethodne inicijative koalicije, u koje isprva nitko nije vjerovao, provedene i daju rezultate.
Sigurnosna jamstva uključivat će jačanje ukrajinske vojske, slanje kopnenih trupa radi osiguranja mira u Ukrajini i uključivanje SAD-a u sigurnosne obveze.
Rutte: Finaliziraju se posljednji detalji
Ranije danas, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je nakon sastanka s estonskim predsjednikom Alarom Karisom u Bruxellesu kako očekuje „sutra ili prekosutra jasan dogovor o tome što kolektivno možemo isporučiti“.
„To znači da se možemo još intenzivnije angažirati, također s američkom stranom“, objasnio je. Između ostalog, sutrašnji razgovori trebali bi se usredotočiti na to kakva se sigurnosna jamstva mogu pružiti Ukrajini kako bi se spriječio eventualni novi ruski napad.
Rutte je naglasio da je skupina u procesu finaliziranja posljednjih detalja na razini vojnih zapovjednika, ministara obrane te šefova država i vlada. Karis je ponovio da je Estonija spremna osigurati vojnike za moguće europske mirovne snage. „Nastavljamo sudjelovati u ovom planiranju“, potvrdio je.
Nedavno su se unutar Europske unije vodile rasprave o tome u kojoj mjeri bi europske zemlje mogle sudjelovati u jamstvima vojne sigurnosti za Ukrajinu ako se postigne sporazum o prekidu vatre između Kijeva i Moskve.
Raspravlja se i o tome trebaju li vojnici iz zemalja EU-a obučavati ukrajinske oružane snage na ukrajinskom tlu. Njemački kancelar Friedrich Merz prošli je tjedan izjavio da ne postoje konkretni planovi za vojnu operaciju.
Zelenski: Korejski scenarij je moguć u Ukrajini
UKRAJINSKI predsjednik Volodimir Zelenski vjeruje da bi se u Ukrajini mogao dogoditi scenarij sličan onome u Južnoj Koreji, kad na kraju Korejskog rata nije potpisan pravi mirovni sporazum, ali je zemlja ipak uspjela prosperirati.
„Pitate li me može li se takav scenarij dogoditi u Ukrajini? Moj odgovor je da je sve moguće. Treba napomenuti da Južna Koreja ima glavnog saveznika: Sjedinjene Američke Države, koje neće dopustiti Sjevernoj Koreji da je osvoji. Dakle, sve je relativno. Južnokorejci i dalje riskiraju“, rekao je Zelenski u intervjuu za francuski magazin Le Point.
„Usporedba s Južnom Korejom ima svoja ograničenja“
Zelenski tvrdi da sve dok Sjevernom Korejom bude vladalo aktualno vodstvo, Južna Koreja neće biti u potpunosti zaštićena. Međutim, napominje da Južna Koreja ima mnogo sustava protuzračne obrane koji jamče njezinu sigurnost.
„Iskreno, Ukrajina je odlučna u namjeri da dobije pouzdana sigurnosna jamstva, poput sustava Patriot koje ima Južna Koreja. Ali usporedba s Južnom Korejom ima svoja ograničenja. Stanovništvo Sjeverne Koreje je nešto više od 20 milijuna, dok stanovništvo Rusije ima preko 140 milijuna. Ove se prijetnje ne mogu uspoređivati. Prijetnje iz Rusije su pet, šest ili čak deset puta veće“, upozorio je.
„Identična reprodukcija južnokorejskog modela vjerojatno neće odgovarati Ukrajini u smislu sigurnosti. Međutim, njezin ekonomski model je dobar primjer“, naveo je.
Održan prvi sastanak američko-ukrajinskog fonda za minerale
ODRŽAN je prvi sastanak odbora investicijskog fonda Ukrajine i SAD-a, ključnog dijela sporazuma o resursima koji je bio u središtu razgovora administracije Donalda Trumpa s Kijevom. Sastanak, održan 3. rujna, označava početak operacija fonda osmišljenog da održi američki interes u Ukrajini i pomogne njezinu ratom pogođenu ekonomiju, piše The Kyiv Independent.
Ključni koraci i imenovanja
Na sastanku je odbor odobrio otvaranje bankovnih računa, imenovao administratora i investicijskog savjetnika te članove četiriju odbora za nadzor, objavila je premijerka Julija Sviridenko na svom Telegram kanalu.
Sjedinjene Države imenovale su svoja tri člana uprave: ministra financija Scotta Bessenta te Connora Colemana i Roberta Stebbinsa iz Međunarodne razvojne financijske korporacije (DFC). Kijev je ranije predstavio svoje članove: Oleksija Soboleva i njegova zamjenika Jegora Perelihina iz Ministarstva gospodarstva, te državnog tajnika Ministarstva vanjskih poslova Oleksandra Karaseviča.
Optimizam i budući projekti
„Mislim da je prošlo vrlo dobro“, izjavio je Perelihin za Kyiv Independent. „Fond nije samo složen mehanizam za gospodarski rast i obnovu – to je instrument na razini kreatora tržišta u nastajanju koji može potaknuti razvoj strateških sektora poput rudarstva i rafiniranja kritičnih minerala.“
Sljedeći koraci uključuju potpisivanje smjernica za ulaganja i izradu popisa početnih projekata. Perelihin je dodao kako se odbor nada pokretanju razvoja najmanje dva „visokokvalitetna“ projekta u idućih 18 mjeseci.
Američka delegacija trebala bi stići u Ukrajinu sljedeći tjedan kako bi započela s izviđanjem lokacija za potencijalne projekte. Vlada je već najavila dražbu za rudnik litija Dobra.
Fokus na litij i strateške sirovine
Sobolev je krajem kolovoza izjavio da fond „vrlo lijepo napreduje“ te da se Ukrajina priprema za dražbu više rudarskih dozvola kako bi stvorila prilike za američke tvrtke. Istaknuo je projekt Dobra, navodeći da bi rudarstvo bilo jedno od „zanimljivijih“ područja za SAD.
Ležište litija u središnjoj Ukrajini sadrži između 80 i 105 milijuna metričkih tona ovog traženog materijala. Za projekt se planira natjecati američka tvrtka TechMet, koju podržava Washington, no mogla bi se suočiti s pravnom bitkom s australskom tvrtkom European Lithium, koja tvrdi da ima prava na dozvolu.
Pozadina sporazuma
Sporazum između Kijeva i Washingtona potpisan je 30. travnja, dajući SAD-u poseban pristup investicijskim projektima u ukrajinske prirodne resurse, infrastrukturu, pa čak i obranu.
Trump je u veljači inzistirao da Ukrajina Americi vrati vojnu pomoć sirovinama, što je izazvalo kritike. Nakon napetih pregovora, predsjednik Volodimir Zelenski osigurao je sporazum koji se u Ukrajini smatra povoljnim. Iako su ulagači isprva bili skeptični, DFC i ukrajinske agencije razradili su mehanizam fonda, a SAD će imati pravo prvokupa sirovina po komercijalnim uvjetima te će osigurati ulaganja od političkog rizika.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
