Čini se da jednostavna ukrajinska taktika djeluje. Mogu li izazvati krizu u Rusiji?

DRONOVI su rano jutros pogodili ruske rafinerije nafte u Krasnodaru i Samari, pri čemu je došlo do velikog požara u Krasnodaru te velike štete na postrojenju u Sizranu, izvijestio je Kyiv Post. Kako navode, vijest su potvrdili službeni izvori.

Eksplozije su zatresle Krasnodar oko 3:30 sati u subotu ujutro, a stanovnici su prijavili desetke detonacija i aktivaciju sustava protuzračne obrane. Svjedoci su naveli da su malo prije eksplozija čuli zujanje dronova iznad grada, dok su korisnici na društvenim mrežama ubrzo izvijestili o požaru u rafineriji.

Ruske vlasti kasnije su potvrdile da su ostaci od udara drona oštetili tehnološki dio rafinerije u Krasnodaru, a požar se proširio na oko 300 četvornih metara. Radnici su evakuirani, a vatrogasci i hitne službe ubrzo su stigli na mjesto događaja. Nema prijavljenih žrtava.

U međuvremenu, ukrajinske snage navodno su drugi put pogodile rafineriju nafte u Sizranu, u Samarskoj oblasti, prema ukrajinskom Glavnom stožeru. Postrojenje proizvodi benzin, dizel, mlazno gorivo, lož-ulje i bitumen, a do kolovoza 2025. godine prerađivalo je do 8,5 milijuna tona godišnje.

Samo nastavak ovakvih napada

Ovo je samo najnoviji u nizu napada Ukrajine na ruska naftna postrojenja.

Iako se radi o prilično jednostavnoj taktici, ona Rusima posljednjih dana zadaje strašne probleme. I to ne na ratištu, gdje ovakvi udari imaju sekundarni učinak (ako zasad uopće imaju ikakav učinak), u smislu sporije opskrbe trupa gorivom, već Ukrajinci udaraju na svakodnevni život Rusa, ali i zaradu od izvoza nafte.

Ova strategija osmišljena je kako bi se izvršio pritisak na Moskvu i poslala poruka da Ukrajina i dalje ima utjecaj u mirovnim pregovorima koje vodi američki predsjednik Donald Trump.

A scene s ruskih benzinskih postaja kažu da ukrajinska taktika pokazuje uspjeh.

Nestašica se najviše osjeća u udaljenim regijama, uključujući Daleki istok, južnu Rusiju i anektirani poluotok Krim, gdje su vozači zbog nedostatka običnog benzina prisiljeni prelaziti na skuplje vrste goriva.

Analitičari procjenjuju da su nedavni ukrajinski napadi poremetili najmanje 17% ukupnog ruskog rafinerijskog kapaciteta, što odgovara količini od 1,1 milijuna barela dnevno. Između 2. i 24. kolovoza, Ukrajina je izvela najmanje desetak napada na rusku naftnu infrastrukturu, a većina ih je pogodila postrojenja duž koridora Rjazanj–Volgograd na jugozapadu zemlje.

„Ovo nije prva takva kriza“, izjavio je Boris Aronstein, neovisni analitičar za naftu i plin. Međutim, dodao je kako su ukrajinski napadi dronovima na rafinerije i skladišta ovu krizu učinili najtežom posljednjih godina.

„Napadi su golemi, koordinirani i ponavljaju se; dolaze u valovima, a rafinerije jednostavno nemaju vremena popraviti štetu uzrokovanu prethodnim napadom prije nego što se dogodi sljedeći“, objasnio je Aronstein.

Ukrajinci su rafinerije gađali i prošle godine, ali tada znatno manjim intenzitetom.

Rusija još daleko od prave krize

„Još jedna bitna razlika u odnosu na napade dronovima 2024. jest to što je tada kampanja kulminirala u svibnju. Ove godine započela je u kolovozu — u razdoblju kada sistemski problemi naftnog tržišta tradicionalno dolaze do izražaja. Tada raste potražnja za benzinom: sezona je žetve, pa raste potražnja u poljoprivredi, a ljudi koriste automobile za odmor. Istodobno se smanjuje ponuda zbog redovitih godišnjih remontnih radova u rafinerijama“, piše The Moscow Times u svojoj analizi.

Ipak, Sergei Vakulenko, nezavisni energetski analitičar iz Njemačke u tekstu za Moscow Times kaže da je Rusija još daleko od krize.

„Trenutačno situacija izgleda izazovno, ali upravljivo. Većina rafinerija pogođenih ukrajinskim dronovima i dalje proizvodi benzin, iako u smanjenim količinama. Također je bilo moguće preusmjeriti benzin iz nepogođenih regija, a dio deficita ublažen je korištenjem državnih rezervi.

Rusija ima višak dizela, to je ključno za vojsku

Važno je napomenuti da mnoga ruska vozila i vojna oprema rade na dizel, a ne na benzin, te da Rusija ima višak dizela. Shodno tome, potpuna kriza goriva koja bi mogla ugroziti funkcioniranje gospodarstva — ili vojske — još je daleko“, piše.

„Osim toga, godišnja proizvodnja benzina u Rusiji nadmašuje domaću potražnju za do 20 posto, dok je proizvodnja dizela više nego dvostruko veća od potreba“, dodaje.

„Ipak, veće nestašice mogle bi natjerati vladu na radikalnije korake. Najjednostavnija opcija bila bi ukidanje svih kontrola cijena, čime bi tržište samo izbalansiralo ponudu i potražnju — uključujući preusmjeravanje goriva u regije pogođene deficitom.

Iako bi to bilo učinkovito, kratkoročno bi nanijelo štetu običnim Rusima, posebno poljoprivrednicima, i suprotno je sve izraženijim dirigističkim instinktima vlasti. No u izvanrednoj situaciji, moguće je da bi se napravila iznimka, kao što središnja banka provodi restriktivnu monetarnu politiku.

Druge opcije uključivale bi privremeno ublažavanje standarda za motorna goriva i dopuštanje minirafinerijama da prodaju goriva slabije kvalitete kao motorno gorivo. U najgorem scenariju, mjera bi mogla biti i racionalizacija benzina.

Za sada, međutim, ništa od toga nije na pomolu. Još uvijek je dalek put do toga da prometni, poljoprivredni i industrijski sektor — ili, što je najvažnije, vojska — osjete značajne nestašice goriva“, zaključuje Vakulenko na kraju.