Što je uzrok kaosa u Španjolskoj? Profesor: Toplo more je najbolje gorivo za ciklonu

ATMOSFERSKI fizičar Branko Grisogono je za RTL Direkt komentirao poplave u Španjolskoj. Razgovor s njim prenosimo u cijelosti.

U 8 sati je palo kiše, kao što inače padne u godinu dana. To sigurno nije normalna pojava.

Ne, nije to normalna pojava, ali u sve toplijoj i toplijoj klimi ekstremi se jako pojačavaju.

Je li zapravo sad gotovo, mogu li Španjolci odahnuti? Čuli smo da se upozorava da bi u Barceloni mogli biti valovi visoki i četiri metra. Je li gotovo ili još nije najgore prošlo?

Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo.

Možete li nam objasniti razlog zbog kojeg se to sve dogodilo? Španjolci kažu hladan zrak iznad toplog mora

Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore.

Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo.

Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Preko 90 posto atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces.

Nedavno smo vidjeli kakvu strašnu štetu su napravile poplave u Bosni i Hercegovini, u Češkoj. Evo sad ponovno gledamo to u Španjolskoj. Jesu li to posljedice klimatskih promjena i znači li to da se zapravo trebamo naviknuti sada da ćemo ovakve prizore gledati sve češće?

Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature.

Možemo li očekivati da će da će ovakve stvari biti češće u Europi?

Da, statistički, svakako to očekujemo. Ne zna se točno kad i gdje. To se još ne može dovoljno dobro za sada izračunati, ali statistika na klimatskim modelima pokazuje da je to jedan od glavnih autoputova prema kuda se nova klima razvija.

Maloprije ste spomenuli da je jednako tako toplo more važno za razvoj uragana. Često zapravo se sad uspoređuje razorna snaga ovih oluja koju imamo u Europi s razornom snagom uragana u Americi. Možemo li onda očekivati da se napravi u Europi sustav uzbunjivanja koji će moći kao ljudima u Americi koji ondje dobiju tjedan dana unaprijed dati obavijest da se evakuiraju?

Europa radi na tome. Mi imamo žuti, narančasti i crveni alarm. Iz nekog razloga on nije bio upaljen u Španjolskoj već u ponedjeljak. On je možda mogao već početi narančastu pokazivati i u nedjelju navečer, nego se čekalo do do utorka ujutro. Znači, taj sustav uzbunjivanja treba stalno poboljšavati i mogu se napraviti preciznije prognoze.

Moći ćemo u nekoj budućnosti očekivati da netko kaže, dolazi na ovo područje?

Treba ljude i educirati u tom smislu i pojačati tu operativnu struku, meteorološku struku i hidrološku. I to treba u simbiozi da rade skupa sa oceanografima i dalje pojačavati i poboljšavati naše modele.

Međutim, za poboljšanje modela danas je izuzetno teško dobiti znanstvene projekte jer mnogi koji odlučuju o financiranju kažu, to je već riješeno, a nije riješeno jer stalno treba profilirati te prognostičke modele.

U Hrvatskoj smo svjedoci neobičnog vremena. Evo jedanaesti mjesec nam je na pragu. Za dva dana je već studeni, temperature su 20 stupnjeva. Je li to normalno?

Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalnom. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na 20.

Je li prerano govoriti o tome kakva će nam biti zima, da prognoziramo zimu?

To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho.

Možemo li se nadati snijegu u Zagrebu?

Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada.