Zašto prašina iz Sahare stiže u Europu?
DRŽAVNI hidrometeorološki zavod objavio je jučer kako će u Hrvatsku opet stići saharski pijesak. Objavili su i satelitsku snimku iz koje se, kako navode, „vidi dotok saharskog pijeska preko Sredozemlja koji će u manjoj količini stizati i do nas“.
Zašto prašina iz Sahare stiže u Europu?
Prašnjave oluje, koje iz Sahare prenose prašinu u europske gradove češće su nego što mislite. Evo što treba znate o njima i kako se zaštititi.
Akropola je, započinje tekst Deutsche Welle, ove nedjelje izgledala kao da je na Marsu, a ne u srcu Atene. Crvenkasto-narančasta prašina iz Sahare prešla je tisuće kilometara do jugoistočne Europe i obojila antičko svetilište.
Oluje koje nose prašinu iz Sahare u europske gradove su uobičajena pojava. Evo što o tom prirodnom fenomenu treba znati: kako nastaju oluje, kako se kreću i predstavljaju li rizik.
Kako nastaje prašnjava oluja u Sahari?
Prašnjave oluje nastaju kada jaki vjetrovi pušu velikim područjima Sahare, pustinje koja se proteže širom sjeverne Afrike. Pustinjski pijesak se sastoji od mnogo različitih čestica, rekao je za DW Carlos Perez Garcia Pando, stručnjak za pijesak i prašinu u Superkompjuterskom centru u Barceloni.
Neke čestice su velike i teške. Ovo su prve čestice koje pokupe jaki vjetrovi, ali one nisu te koje će vjetrovi na kraju odnijeti preko Sredozemnog mora do Europe.
Umjesto toga, kada ove veće čestice neizbježno padnu na zemlju, prilikom udara se razbiju druge grudice pijeska, koje se onda rasprše u ultra-male čestice prašine, rekao je Garcia Pando. Ove manje čestice su te koje na kraju vjetrovi nose na velike udaljenosti, baš zato što su tako male i lagane.
Da bi se ove oluje pojavile vremenski uvjeti moraju biti suhi, jer se u suprotnom čestice skupljaju i postaju preteške da bi letjele na velike udaljenosti. Prašnjave oluje će se najvjerojatnije pojaviti u krajevima gdje ima malo vegetacije, koja može utjecati na vjetar i usporiti oluju.
Zašto ove oluje donose prašinu u Europu?
Pješčane oluje se redovno događaju u Sahari. Ali da bi vjetrovi odnijeli prašinu tisućama kilometara sjeverno, ove oluje moraju biti u interakciji s vremenskim sustavom koji će stvoriti jake vjetrove neophodne da je prenesu na velike udaljenosti.
U većini slučajeva, to su polja niskog tlaka u kojima se stvaraju uvjeti za prenošenje saharske prašine preko Sredozemnog mora u Europu. Ona su energična, rekao je Garcia Pando, i uzrokuju jake vjetrove u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Obično se javljaju u proljeće. Polja visokog tlaka također mogu izazvati ove događaje, ali to je manje vjerojatno.
Čestice prašine koje na kraju odlete u Europu mogu tako dugo da ostanu u zraku jer su mnogo manje od zrna pijeska, koja mnogo brže padaju na zemlju, odgovorio je DW-u mejlom Stewart Evans, stručnjak za prašinu sa Sveučilišta Buffalo u New Yorku.
„Ono što stiže u Europu je prašnjava, ali ne i pješčana oluja“, rekao je.
Jesu li ove prašnjave oluje problematične?
„Ovo se događalo više puta kroz povijest, prašina je stara skoro koliko i Zemlja“, rekao je Garcia Pando. „Nije to ništa novo.”
On je objasnio da analiza ovih događaja ne bi trebala brinuti. Umjesto toga, rekao je, radi se o razumijevanju fenomena i onoga što on predstavlja za društvo i klimu. Prašina, objasnio je, nije uvijek loša stvar: na primjer, ona služi kao vrsta hranljive materije za šume i ocane, hraneći ih željezom i fosforom.
No, količina prašine na Zemlji se povećala od predindustrijskih vremena, napominje je Garcia Pando. To je u velikoj mjeri posljedica ljudske obrade zemlje, ali i promjene klime.
Da bi objasnio kako ovo funkcionira, rekao je da zamislimo komad skorenog blata. Ako nagazite na blato, ili automobil pređe preko njega, stvorit će se tone čestica ili prljavštine koje onda „lakše raznosi vjetar“.
Kada se radi o klimatskim promjenama dao je primjer jezera koje presuši. Ističe da „sedimenti koji ostaju u jezeru su veoma, veoma erozivni i mogu se vrlo lako u vidu prašine prenijeti u atmosferu“.
Ali u ovom trenutku znanstvenici još uvijek nisu sigurni hoće li klimatske promjene izazvati više ili manje vjetra na Zemlji, tako da je teško reći kakva bi mogla biti budućnost pješčanih odnosno prašnjavih oluja.
„Ovo je jedna od ključnih neizvjesnosti koje imamo u prognoziranju budućnosti prašine“, rekao je Garcia Pando. „Pokušavamo razumjeti kako će se razvijati vjetrovi u različitim situacijama — ne samo prosječni vjetar, već i ekstremi.“
Ostati siguran u prašnjavoj oluji
Ako se nađete u prašnjavoj oluji u Europi, Garcia Pando kaže da bi se trebalo pridržavati istih savjeta stručnjaka kao u danima kada je kvaliteta zraka posebno loša. Prašina predstavlja opasnost za disajne organe, zato treba nositi masku i suzdržavati se od sportskih aktivnosti na otvorenom. Ovo posebno vrijedi za ljude s respiratornim oboljenjima.