Europska komisija: Zapadnom Balkanu želimo dati milijarde eura ako provedu reforme
EUROPSKA komisija predložila je danas novi plan za gospodarski rast Zapadnog Balkana vrijedan šest milijardi eura kako bi te zemlje mogle osjetiti određene koristi članstva u EU i prije nego što postanu članicama.
„Potencijal ovoga plana za rast je izvanredan i sljedećih deset godina mogao bi udvostručiti gospodarstva Zapadnog Balkana. Kombinacijom reformi i ulaganja, plan će omogućiti Zapadnom Balkanu da uskoro osjeti koristi od ključnih područja našeg jedinstvenog tržišta, uključujući slobodno kretanje robe, usluga i radnika, jedinstveno područje plaćanja u eurima, promet, energiju i jedinstveno digitalno tržište”, rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
Dvije milijarde bespovratno, četiri milijarde u zajmovima
Instrument za reforme i rast Zapadnog Balkana za razdoblje od 2024. do 2027. težak je šest milijardi eura, od čega su dvije milijarde bespovratne pomoći, a četiri milijarde povoljni zajmovi. Plaćanja iz tog instrumenta bit će moguća pod uvjetom da zemlje Zapadnog Balkana provedu potrebne reforme.
Plan predviđa jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Europske unije, pod uvjetom da se zemlje Zapadnog Balkana usklade s pravilima jedinstvenog tržišta i istodobno otvore relevantne sektore i područja svim svojim susjedima, u skladu sa zajedničkim regionalnim tržištem.
Komisija navodi da poticanje ekonomske integracije unutar Zapadnog Balkana kroz Zajedničko regionalno tržište, temeljeno na pravilima i standardima EU, može donijeti veliki rast njihovim gospodarstvima i pomoći u ubrzavanju temeljnih reformi, približavanju članstvu u EU, u privlačenju stranih investicija i jačanju regionalne stabilnosti.
Preporuke za Ukrajinu i Moldaviju, uvjetna za BiH
Prijedlog Komisije trebaju usvojiti Vijeće i Europski parlament u okviru rebalansa višegodišnjeg proračuna. Kada se usvoji, zemlje Zapadnog Balkana trebat će izraditi vlastite reformske programe, koje će ocjenjivati Komisija.
Komisija je u srijedu zajedno s planom za rast Zapadnog Balkana objavila izvješće o napretku zemalja aspirantica za članstvo.
Komisija je ocijenila napredak u deset zemalja, šest zemalja zapadnog Balkana – Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu i Albaniji, zatim u tri istočnoeuropske zemlje Ukrajini, Moldaviji i Gruziji te Turskoj.
Najvažnije odluke iz toga paketa jesu preporuke za otvaranje pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, uvjetna preporuka za Bosnu i Hercegovinu te preporuka za kandidatski status Gruzije.
